Dok ogromni šumski požari nastavljaju proždirati velika područja Španjolske, Francuske i Portugala, a suša hara Europom i Ujedinjenim Kraljevstvom ostavljajući tisuće hektara u opasnosti od opustinjavanja, neki znanstvenici problemima pokušavaju doskočiti prikupljanjem magle, piše Guardian.
Projekt Life Nieblas (‘nieblas‘ znači magla na španjolskom) koji podržava Europska unija, koristi kolektore magle na španjolskom otoku Gran Canaria te u Portugalu kako bi oživjeli degradirani krajolik i potaknuli ponovno pošumljavanje.
Sakupljači magle - zapravo veliki komadi plastične, guste mreže postavljeni tako da budu na meti vjetra - postoje već odavno, no dosad nisu upotrijebljeni na učinkovit način, kaže Vicenç Carabassa, vodeći znanstvenik projekta koji radi za Centar za ekološka istraživanja i primijenjeno šumarstvo (eng. Ecological Research and Forestry Applications - CREAF), javni istraživački institut Autonomnog sveučilišta iz Barcelone. Kako vjetar tjera maglu kroz mrežu, prikupljaju se kapi vode i spremaju u spremnik ispod mreže.
‘Prikupljanje magle je posebno primjenjivo u obnavljanju zimzelenih šuma (laurisilva - doslovno ‘šuma lovora‘) na Kanarskim otocima koje i same prikupljaju maglu kako bi opstale‘, kaže Carabassa. Kapljice vode iz magle kondenziraju se na sjajnim, voštanim listovima lovora.
‘Taj sistem omogućuje mladicama da napreduju sve dok nisu dovoljno zrele da same prikupljaju vodu‘, dodao je.
Laurisilva je suptropska kišna šuma ispunjena zimzelenim vrstama, a bez obzira na ime, ne mora uvijek sadržavati i stabla lovora kakva inače nalazimo u parkovima i vrtovima.
Kako bi dobro funkcionirali, sakupljači magle moraju imati maglu i vjetar, što su uvjeti koji postoje upravo na Kanarskim otocima i u Portugalu, a nešto manje i na Mediteranu, gdje su šumski požari i opustinjavanje tla sve veći problem.
‘Još uvijek pokušavamo odgonetnuti koji su optimalni uvjeti za rad kolektora magle‘, kaže Carabassa i dodaje kako obnova laurisilve može pomoći i u nadopunjavanju vodospremnika koji su na Kanarskim otocima pod stalnim pritiskom.
Baš kao i na Kanarskim otocima, gdje CREAF usko surađuje s lokalnim vlastima, javna kompanija Gesplan, koja upravlja projektom, i još nekoliko drugih istraživačkih instituta i javnih organizacija, testirat će ovu tehnologiju u primorskim područjima oko Barcelone i općine El Bruc na sjeveru Katalonije, koju je 2015. poharao ogromni požar.
Na Kanarskim otocima je cilj uhvatiti 215.000 litara magle i rose godišnje kako bi s 20.000 stabala obnovili 35 hektara u šumi Doramas, području koje je u velikom riziku od opustinjavanja kao rezultat razornih požara. Pošumljavanje će se obaviti s autohtonim vrstama karakterističnim za laurisilvu, uključujući mirtu, maginju i lovor.
Kukuljica koja čuva mladice
Još jedan uređaj koji se testira paralelno uz kolektore magle je tzv. ‘kukuljica‘ - biorazgradiv spremnik oblika krafne načinjen od recikliranog kartona koji obavija rupu u koju je posađena mladica i koji može sadržavati do 25 litara vode. Takva kukuljica osigurava vodu i zaštitu za mladicu, barem tijekom prve godine koja je obično i najkritičnija.
Poklopac na spremniku smanjuje gubitak vode zbog isparavanja, a kukuljica također štiti mladicu od malih biljojeda. Kukuljica je zakopana u zemlju i na početku ručno ispunjena vodom, kasnije kišom, a na Kanarskim otocima i u Portugalu i vodom prikupljenom kolektorima magle.
Kukuljice se testiraju u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj, gdje su postavljene na raznovrsnim tlima i u raznim klimatskim područjima uz kontrolne grupa biljaka koje su posađene na konvencionalan način. Obje grupe biljaka su na početku opskrbljene istim količinama vode, nakon čega nije bilo dodatnog navodnjavanja, a mladice su promatrane kroz period od dvije godine. U usporedbi s konvencionalnom sadnjom, kukuljice su značajno povećale stopu preživljavanja mladica, posebno u vrlo sušnim uvjetima.
Mladice posađene u kukuljicama preživjele su u 60 posto slučajeva, dok su se one posađene na uobičajen način primile samo u 40 posto slučajeva. Kukuljice su posebno dobro djelovale na zimzeleni hrast crniku koji se primio i rastao jako dobro.
Kukuljice je izradila nizozemska tvrtka Land Life i koriste se širom svijeta. Green Link projekt, kojim upravlja CREAF i njegovi partneri koji su dio projekta Life Nieblas, usredotočeni su na sadnju organskih badema u Almeríji, kao i za pošumljavanje područja u Valenciji, Alicanteu, Kataloniji, Italiji i Grčkoj.
S obzirom da će ekstremni vremenski uvjeti značiti još više požara, znanstvenici se nadaju da će ove tehnike ubrzati inače desetljeća dug proces ponovnog pošumljavanja.
‘Bavimo se pošumljavanjem na održiviji i učinkovitiji način te djelujemo na područjima posebno ranjivima na klimatske promjene i opustinjavanje‘, kaže Carabassa.