Čini se da se bliži izvanredan trenutak u povijesti istraživanja svemira, piše BBC.
Za godinu dana, 24. prosinca, Nasina solarna sonda Parker projurit će pored Sunca nevjerojatnom brzinom od 195 km/s.
Nijedan objekt koji je napravio čovjek nije se kretao tako brzo niti se toliko približio našoj zvijezdi - samo 6,1 milijun km od Sunčeve "površine".
"Mi zapravo uskoro slijećemo na zvijezdu", rekao je znanstvenik Parker projekta dr. Nour Raouafi.
"Ovo će biti monumentalno postignuće za cijelo čovječanstvo. To je ekvivalentno slijetanju na Mjesec 1969. godine", rekao je znanstvenik Laboratorija za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins za BBC News.
Parkerova brzina proizlazi iz ogromne gravitacijske sile koju osjeća dok pada prema Suncu. Bit će to poput leta od New Yorka do Londona za manje od 30 sekundi.
Solarna sonda Parker američke svemirske agencije jedna je od najhrabrijih misija ikada pokrenutih.
Lansirana je 2018., ima za cilj ponavljane i sve bliže prolaske pored Sunca.
Manevar koji je planiran krajem 2024. odvest će Parkera na samo 4% udaljenosti Sunce-Zemlja (149 milijuna km).
Izazov s kojim će se Parker suočiti u tome će biti ogroman. U periheliju, točki u orbiti sonde koja je najbliža zvijezdi, temperatura na prednjem dijelu letjelice vjerojatno će doseći 1400 C.
Parkerova strategija je brzo ući i brzo izaći, vršeći mjerenja solarnog okoliša s nizom instrumenata raspoređenih iza debelog toplinskog štita.
Nagrada će, nadaju se istraživači, biti nove važne spoznaje o nekim ključnim solarnim procesima.
Glavni među njima je jasnije objašnjenje rada korone, sunčeve vanjske atmosfere.
Ona doživljava ono što se čini kontraintuitivnim pregrijavanjem. Temperatura Sunca na njenoj fotosferi, površini, je otprilike 6000 C, ali unutar korone može doseći nevjerojatnih milijun stupnjeva i više.
Pomislili biste da će se temperatura smanjivati s udaljenošću od nuklearne jezgre zvijezde.
Unutar koronskog područja također se vanjski tok nabijenih čestica - elektrona, protona i teških iona - iznenada ubrzava u nadzvučni vjetar koji se kreće brzinom od 400 km/s.
Ni to znanstvenici još uvijek ne mogu u potpunosti objasniti. Ali ključno je za poboljšanje prognoza ponašanja sunca i fenomena "svemirskog vremena".
Potonje se odnosi na snažne erupcije čestica i magnetskih polja sa Sunca koje mogu degradirati komunikacije na Zemlji, pa čak i srušiti električne mreže. Zračenje također predstavlja rizik po zdravlje astronauta.
"Ovo poprima novu dimenziju, pogotovo sada kada razmišljamo o slanju žena i muškaraca natrag na Mjesec i čak uspostavljanju stalne prisutnosti na površini Mjeseca", rekao je dr. Raouafi.
Parker je u petak napravio jedan od svojih bliskih približavanja Suncu. Ima još tri planirana 2024. godine prije nego što se okrene oko Venere 6. studenoga kako bi pomogao u savijanju orbite i učinio 24. prosinca povijesnim događajem.
Glavna znanstvenica u Nasi je dr. Nicky Fox. Bila je vodeća znanstvenica na Parkeru prije nego što je preuzela svoju sadašnju ulogu.
Rekla je da će glavna prednost preleta 24. prosinca biti duljina vremena koje će sonda morati provesti u koroni, daleko dulje nego na bilo kojem prethodnom prolasku.
"Ne znamo što ćemo pronaći, ali tražit ćemo valove u solarnom vjetru povezane s grijanjem", rekla je za BBC News.
"Pretpostavljam da ćemo osjetiti puno različitih vrsta valova koji bi ukazivali na mješavinu procesa oko kojih ljudi godinama raspravljaju."
Nadolazeća godina bit će vrhunac Parkerove misije; neće se moći približiti Suncu nakon prosinca, ne samo zato što njegova orbita više neće dopuštati zamahe Venere da svoju putanju usmjeri na još užu putanju.
Ali prilaženje bliže također bi stvorilo rizik skraćivanja sjene koju baca Parkerov veliki štit, izlažući stražnji dio letjelice nepodnošljivim temperaturama, piše BBC.