Što ako su naši životi samo projekcija, kao u filmu Matrix? Svijet u kojem se krećemo samo iluzija? Naša java kao nečiji san? Takve ideje, osim što se mogu pronaći u djelima književnosti i filmske umjetnosti, podloga su grane teorijske fizike koja se od 1997. godine bavi teorijom svemira kao holograma.
U početku, teorija je zamišljala kako je svemir načinjen od vibrirajućih struna u deset dimenzija. No, svemir u kojem živimo je ustvari projekcija prave stvarnosti s manje dimenzija i bez gravitacije.
Koliko god to ludo zvučalo, 'projekcijska' teorija veliki je hit među znanstvenicima, jer se čini da rješava sukobe kvantne fizike i Einsteinove teorije gravitacije.
Novi rad znanstveni časopis Nature predstavlja kao dokaz ideje da svi mi zajedno živimo u jednom ogromnom hologramu. Skupina znanstvenika sa Sveučilišta Ibaraki u Japanu objavila je dva rada na sličnu temu. Jedan se rad bavio mjerenjem unutarnje energije, entropije i sličnih karakteristika crne rupe u skladu s klasičnom teorijom struna, dok je druga mjerila iste veličine prema pravilima teorije po kojem je naš svemir projekcija onoga što bi doista mogao biti pravi svemir.
Ono što je zanimljivo pritom je da su dobili - iste rezultate.
Matematički dokaz da su ta dva svijeta, naizgled različita, ustvari identična, kvantnim fizičarima daje nadu kako će jednog dana moći objasniti gravitacijske karakteristike svemira pomoću njegove 'jednostavnije' varijante.