U posljednjem izdanju znanstvenog časopisa PLOS ONE objavljeno je istraživanje uglednog hrvatskog znanstvenika dr. sc. Marija Novaka koje otkriva nove spoznaje o žrtvama prapovijesnog masakra u Potočanima pokraj Požege pod nazivom “Analiza genoma gotovo svih žrtava masakra starog 6200 godina”.
Istraživanje koje su vodili Mario Novak iz Instituta za antropologiju iz Zagreba, Ron Pinhasi sa Sveučilišta u Beču i David Reich sa Sveučilišta Harvard temelji se na analizi drevne DNK žrtava prapovijesnog masakra koji se zbio prije 6200 godina. Tijekom arheoloških istraživanja u Potočanima stručnjaci Arheološkog muzeja u Zagrebu i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu istražili su masovni ukop u kojem su bili ispremiješani koštani ostaci najmanje 41 osobe koje se živjele tijekom bakrenog doba i vežu se uz tzv. lasinjsku kulturu.
Ovo multidisciplinarno istraživanje provedeno je u suradnji više znanstvenika iz Hrvatske, Austrije, SAD-a i Španjolske. Iz Hrvatske kao koautori studije navedeni su stručnjaci Instituta za antropologiju iz Zagreba, Arheološkog muzeja u Zagrebu i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
- Do sada su se paleogenetička i bioantropološka istraživanja epizoda masovnog nasilja u davnoj prošlosti isključivo bavila nalazištima gdje su žrtve bile odrasli muškarci koji su poginuli u bitci ili mjestima gdje su bili pobijeni pripadnici određene obitelji odnosno zajednice. Također, poznati su i prapovijesni masakri gdje su pobijeni pripadnici grupe migranata u sukobu sa starosjediocima, a imamo i dokaze gdje su masovna ubojstva bila dio religijskog rituala. Ovo istraživanje pruža dokaze o masovnom ubojstvu koje nije bio usmjereno na određeni društveni sloj ili dio zajednice odnosno obitelji već je riječ o namjernom neselektivnom masakru djece, žena i muškaraca u kojem je najmlađa osoba bila stara oko tri godine. Žrtve su najčešće ubijene udarcem u stražnji dio glave a njihova tijela su ubačena u jamu, izjavio je Mario Novak, znanstveni suradnik u Centru za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju u Zagrebu, glavni autor istraživanja.
- Naša prva pomisao je bila da je ovdje riječ o žrtvama nekog recentnog sukoba kao što je Drugi svjetski rat, no odsustvo bilo kakvih modernih materijala u grobnici te rezultati radiokarbonskog datiranja uzoraka ljudskih kostiju pokazali su da je riječ o arheološkim ostacima. U našem slučaju riječ je o prapovijesnoj masovnoj grobnici i nasilnoj epizodi koja se dogodila pred otprilike 6200 godina, izjavila je Jacqueline Balen, muzejska savjetnica u Arheološkom muzeju u Zagrebu i voditeljica istraživanja u Potočanima.
Istraživanje je pokazalo da većina žrtava iz Potočana nije u srodstvu.
- Uspjeli smo izolirati drevnu DNK iz koštanih ostataka 38 od ukupno 41 osobe pokopane u masovnoj grobnici iz Potočana. Sekvenciranjem 38 genoma dobili smo podatke o spolu tih osoba, njihovom genetskom porijeklu, ali i krvnom srodstvu. Iako je jedan manji dio analiziranih osoba bio u srodstvu, otprilike 70% žrtava iz Potočana nije obiteljski povezano što sugerira da je u ovom slučaju riječ samo o dijelu jedne veće zemljoradničke zajednice, nastavlja Ron Pinhasi, voditelj laboratorija za drevnu DNK na Sveučilištu u Beču, jedan od tri glavna autora istraživanja.
David Reich, voditelj laboratorija za drevnu DNK i profesor na Sveučilištu Harvard, također jedan od glavnih autora studije, nadalje pojašnjava:
- Zanimljivo je da, iako u većini slučajeva osobe iz Potočana nisu povezane bliskim srodničkim vezama, genetski dokazi pokazuju da su svi pojedinci pronađeni u ovom grobu dijelili vrlo homogeno, gotovo identično porijeklo (pretežno povezano s neolitičkim populacijama iz Anatolije, a svega 9% nasljeđeno od zapadnoeuropskih lovaca-sakupljača), što ukazuje da je lokalno stanovništvo bilo brojno i stabilno. Taj podatak ukazuje na činjenicu da masakr nije povezan s dolaskom nove, genetski nepovezane skupine, objasnio je.
Mladi znanstvenik Mario Novak ističe važnost nastavka ovakvih multidisciplinarnih istraživanja.
- Rezultati našeg istraživanja pokazuju da masovna neselektivna ubojstva nisu ograničena samo na recentna razdoblja i da nisu proizvod modernog društva, već su bila i prisutna i u prapovijesnim vremenima mnogo češće nego što se to do sada mislilo. U svakom slučaju, potrebna su daljnja multidisciplinarna istraživanja, uključujući i genetička, ovakvih vrsta ukopa kako bismo rasvijetlili uzroke pojave masovnog nasilja u prapovijesti kao i njihovu učestalost, zaključuje Novak.
Podsjetimo, posmrtni ostaci najmanje 41 osobe pronađeni su u masovnoj grobnici na arheološkom lokalitetu Potočani 2007. godine.