Kada se govori o potencijalnim „oazama života” u svemiru, znanstvenicima je jedna od prvih pomisli Jupiterov mjesec Europa. No, u radu objavljenom u ponedjeljak u časopisu Nature Astronomy, znanstvenici sugeriraju da taj Jupiterov mjesec proizvodi znatno manje kisika nego što su predvidjele prethodne studije. Novo otkriće bi moglo značiti da Europa ima manje potencijala za razvoj života nego što se mislilo,
Europa je jedan od 80-95 Jupiterovih mjeseca. Otkrio ju je 1610. godine, baš kao i mjesece Io, Ganimed i Kalistu, Galileo Galilei (1564. - 1642.), otac moderne znanosti. Europa je od Zemlje udaljena 627 milijuna kilometara, a već dugo intrigira znanstvenike kao potencijalni kandidat za otkriće izvanzemaljskog života. Sastoji se od ledenih stijena, no znanstvenici smatraju da bi se potencijalni život mogao razviti ispod leda, u Europinu oceanu koji je dubok 64 do 160 kilometara.
Kisik nastaje na mjesecu Europa kada zračenje udari dospije do njene ledene površinu te se led raspada na vodik i kisik. Dosadašnji modeli toga procesa sugeriraju da bi stopa proizvodnje kisika mogla biti od pet do preko 1000 kilograma u sekundi. Sada su dr. Jamey Szalay sa Sveučilišta Princeton i njegovi kolege koristili su podatke dobivene s pomoću NASA-ine letjelice Juno (Junona), koja je 2022. godine preletjela samo 353 kilometra iznad površine Europe, kako bi napravili novu procjenu.
Utvrdili su da se kisik na površini proizvodi samo brzinom od oko 12 kilograma u sekundi, što je blizu donjeg ruba prethodnih procjena. - Prelet letjelice Juno bio prvi put da je neka letjelica ‘izravno nanjušila‘ Europino okruženje. Jedva smo čekali da zavirimo iza zastora složenog okruženja toga mjeseca. Iako je to značajno uži raspon kisika nego što smo prije mislili, još uvijek postoji mnogo toga što možemo naučiti - rekao je James Szalay za AP.
Studiju američkih znanstvenika komentirala je i hrvatska astrofizičarka dr. Lana Ceraj.
- Na temelju istraživanja objavljenog u časopisu "Nature Astronomy", autori su objavili otkriće manje količine kisika u atmosferi Jupiterova mjeseca Europe nego što se prije mislilo. Europin ocean već dugo vrijeme smatra se mjestom gdje bi u Sunčevom sustavu mogli postojati uvjeti za život, a kisik je jedna od ključnih komponenti koja pogoduje biološkim procesima, barem na Zemlji. Prisutnost kisika često je povezana s aerobnim metabolizmom, procesom koji je učinkovitiji u proizvodnji energije u usporedbi s anaerobnim procesima. Istraživanja života na Zemlji pokazala su da je kisik ključan za disanje složenih organizama, pružajući energiju potrebnu za stanične funkcije. Iako život može potencijalno postojati pod anaerobnim uvjetima, dostupnost kisika proširuje mogućnosti složenosti i raznolikosti potencijalnih oblika života na Europi. Ako Europa skriva život, kisik bi mogao imati sličnu ulogu u podržavanju metaboličkih procesa unutar potencijalnih organizama u njenom oceanu – rekla je dr. Lana Ceraj, viša asistentica Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu.
- Stoga, smanjeni iznos procijenjenog kisika u oceanu Europe, kako sugeriraju nedavni podaci svemirske letjelice Juno, postavlja pitanja o pogodnosti za život i prirodi života koji bi mogao postojati u tajanstvenom podzemnom oceanu ovog mjeseca. Doduše, ovo je tek jedno izravno mjerenje. Za potvrdu točnog sastava atmosfere, kao i ostalih uvjeta potrebnih za život, bit će neophodna NASA-ina misija Europa Clipper, planirana za listopad ove godine. Ona je osmišljena kako bi napravila nekoliko prolazaka pored Europe s ciljem detaljnijeg istraživanja uvjeta za naseljivost, geologije i kemije Europe, kao i potrage za potencijalnim mjestom slijetanja budućeg landera na Europi. Osobno smatram da će slijetanje na površinu Europe omogućiti mnogo detaljniji uvid od samih preleta kroz atmosferu te dati puno jasniju sliku uvjeta za život te provjeru postojanja eventualnih jednostavnijih oblika života u dubinama Europinog oceana – zaključila je Lana Ceraj.