Unatoč svojoj udaljenosti od Sunca, Jupiter je začuđujuće vruć planet s temperaturama koje mogu doseći 538 stupnjeva celzijusa na srednjim zemljopisnih širina. Prema novim otkrićima objavljenima u časopisu Nature, temperature iznad Velike crvene mrlje mogu biti još i više te mogu doseći čak 1,300 stupnjeva celzijusa, prenosi Engadget. Istraživači koji su proveli istraživanje vjeruju da su otkrili zašto su na tom mjestu temperature toliko visoke.
Prva očitanja temperatura na Jupiter napravljena su 1970-ih godina putem NASA-ine svemirske letjelice Pioneer 10, a najnovije je podatke prikupio istraživač Boston Universityja James O'Donoghue koristeći NASA-in infracrveni teleskop smješten na Havajima.
Prema pisanju New York Timesa, znanstvenici su isprva mislili da su visoke temperature povezane s Jupiterovim ogromnim polarnim aurorama. Premda su temperature na polovima oko 920 stupnjeva celzijusa, istraživači nisu mogli otkriti kako je ta energija stizala do ekvatora gdje se Velika crvena mrlja okreće stotinama godina.
O'Donoghueovo istraživanje sugerira da se toplina izdiže iz same oluje, a ne iz atmosfere koja je okružuje. Kako to objasnili, istraživači sugeriraju da se energija izdiže u obliku zvučnih valova koji emaniraju iz turbulencije ispod. Valovi se šire vertikalno i tada stvaraju energiju kada se sudaraju s gornjom atmosferom. Premda Science Newsu, sličan se učinak može uočiti, doduše, u puno manjem obujmu, iznad Andskog planinskog masiva. Isto tako, manje mreškanje poput ovog bi se moglo događati na cijelom Jupiteru, što bi objasnilo kako planet sam sebe liječi.
Premda moguća, O'Donoghueova teorija još je nepotvrđena te, kako je NASA-in znanstvenik koji proučava atmosfere planeta ističe, sjaj metana bi mogao ometati očitanja s infracrvenog teleskopa. Bilo kako bilo, istraživači će moći pobliže pogledati Veliku crvenu mrlju kada Junona prođe pored zapadne strane Jupitera u studenom ove godine.