Hrvatski astrofizičar dr. Mario Jurić, profesor na Sveučilištu Washington u Seattleu i njegov doktorand Joachim Moeyens razvili su novi algoritam za otkrivanje opasnih asteroida u Sunčevom sustavu, objavio je danas New York Times. Novi algoritam THOR (Tracklet-less Heliocentric Orbit Recovery) već je pokazao svoju učinkovitost: stjenovita tijela otkrivena uz njegovu pomoć Centar za male planete Međunarodne astronomske unije potvrdio je kao asteroide.
Algoritam THOR razvijen je zahvaljući Institutu za asteroide, programu Zaklade B612 koju vodi Ed Lu, poduzetnik i bivši NASA-in astronaut.
- Rad Instituta za asteroide je od goleme važnosti jer astronomi dosežu granice onoga što je moguće otkriti trenutnim tehnikama i teleskopima. Zadovoljstvo nam je što radimo zajedno s Institutom za asteroide kako bismo omogućili mapiranje Sunčevog sustava pomoću Google Clouda - rekao nam je dr. Mario Jurić, direktor Instituta DiRAC (Data Intensive Research in Astrophysics and Cosmology) Sveučilišta Washington.
Asteroidi ili planetoidi su kamena ili metalna nebeska tijela promjera većeg od jedan metar, koji samostalno ili u skupini sličnih tijela obilaze oko Sunca. Od procijenjenih 25.000 astreoida bliskih Zemlji promjera najmanje 140 metara pronađeno ih je samo oko 40 posto. Ostalih 60 posto, dakle oko 15.000 svemirskih stijena, od kojih svaka u sudaru sa Zemljom ima potencijal oslobađanja energije ekvivalentne stotinama milijuna tona TNT-a, još je neotkriveno. Asteroidi promjera oko 50 metara, što je dostatno da se uništi jedan velegrad, udaraju u prosjeku svakih 1000 godina. Asteroidi promjera jedan kilometar, koji izazivaju štetu na globalnoj razini, padaju na Zemlju otprilike svakih pola milijuna godina. Najpoznatiji udar dogodio se prije 65 milijuna godina kada je asteroid promjera 10 do 14 kilometara pao na Yucatan te prouzročio izumiranje dinosaura, ali i cijelog niza biljnih i životinjskih vrsta. U prosjeku se udari poput pada asteroida na Yucatan događaju svakih 100 milijuna godina.
Strategija pronalaženja asteroida
- Novi algoritam koji su razvili Mario Jurić i njegov student Joachim Moeyens značajno će promijeniti strategiju pronalaženja asteroida i poboljšati uspješnost projekata kao što je LSST (Legacy Survey of Space and Time), jedan od najmoćnijih teleskopa na svijetu, koji će krenuti za dvije godine na Opservatoriju Vera Rubin. Oni su ispravno procijenili da je zbog brzog razvoja brzine računala sada moguće poboljšati takve projekte kroz razvoj inovativnog softvera umjesto npr. gradnje sve većih teleskopa. Ako se nakon dodatnog testiranja algoritma, pokaže da je primjenljiv na LSST, promijenit ćemo strategiju promatranja i poboljšati kvalitetu podataka ne samo za asteroide nego i za druge objekte, uključujuci galaksije, zvijezde, i kvazare - rekao nam je dr. Željko Ivezić, direktor gradnje opservatorija Vera Rubin (VRO), koji će uskoro postati jedan od najvećih teleskopa na Zemlji.
Mario Jurić rođen je 1979. godine u Zagrebu gdje je diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Doktorirao je 2007. godine na prestižnom sveučilištu Princeton. Zatim je bio postdoktorand na Institutu za napredne studije u Princetonu, poznatom i pod nazivom Einsteinov jer je slavni fizičar tamo radio posljednjih 20 godina života. Od 2014. godine radi na Sveučilištu Washington u Seattleu gdje je izvanredni profesor i direktor Instituta DiRAC (Data Intensive Research in Astrophysics and Cosmology).
Ljubav prema astronomiji i kompjutorima Mario Jurić spoznao je još u osnovnoj školi uz svoga nastavnika matematike Branka Margetića. No, pravi "znanstveni trening" stekao je u Zvjezdarnici Višnjan uz Korada Korlevića, poznatog edukatora i popularizatora znanosti. Kao srednjoškololac otkrio je oko 2000 asteroida, a sa svojim mentorom Korlevićem i komet koji je po njima zove Korlević/Jurić.