Inteligencija se najčešće definira kao sposobnost brzog i učinkovitog snalaženja u novim i nepoznatim situacijama.
Postoji više tipova inteligencije. Doktor Howard Gardner navodi njih sedam: interpersonalna, intrapersonalna, tjelesno- kinestetička, prostorna ili spacijalna, lingvistička (jezička, verbalna), logičko- matematička, glazbena i naturalistička (prirodnjačka) inteligencija.
Inteligencija je uvjetovana različitim stvarima: genetikom, društvom, obitelji, obrazovanjem itd.
No, kako prenosi Business Insider, postoje i neki pokazatelji koji naizgled s inteligencijom nemaju veze, ali koji bi mogli značiti da ste ipak malo pametniji od drugih.
Evo koji su:
Najstarije ste dijete
Starija djeca su obično pametnija, no to nije zbog genetike. Studija iz 2007. godine sugerira da je tome tako zbog psihologije i obiteljske dinamike.
Učili ste svirati neki instrument
Studija iz 2011. ustanovila je da se verbalna inteligencija četverogodišnjaka i šestogodišnjaka poboljšava nakon što su se nekoliko mjeseci bavili glazbom.
Ne pušite
Studija iz 2010. godine ispitivala je inteligenciju 20.000 muškaraca između 18 i 21 godine života. Ustanovili su da je prosječni kvocijent inteligencije pušača 94, a nepušača 101.
Mršavi ste
Zdravo tijelo je povezano sa zdravim umom. Francuska studija iz 2006. ispitivala je pamćenje debelih i mršavih ljudi i ustanovila da su se pretile osobe mogle sjetiti 44 posto ponuđenih riječi, dok su se mršave osobe sjetile 56 posto ponuđenih riječi.
Ljevak ste
Nedavna studija povezala je korištenje lijeve ruke s divergentnim razmišljanjem, odnosno oblikom kreativnosti koji potiče nove ideje.
Rekreativno ste koristili droge
Studija iz 2012. ustanovila je vezu visokog IQ-a u djetinjstvu i rekreativnog konzumiranja droge kasnije u odrasloj dobi. To sugerira korelaciju između visokog kvocijenta inteligencije i usvajanja štetnih navika.
Imate mačku
Studija iz 2014. pokazala je da su ljudi koji imaju pse više ekstrovertirani, a ljudi koji imaju mačku više inteligentni. Možda je tome razlog što su introvertiranije osobe više sklone intelektualnijim hobijima.
Visoki ste
Znanstvena studija s Princetona ustanovila je da i kod male djece, mlađe od 3 godine – dakle, prije nego li je škola mogla izvršiti neki utjecaj – oni malo viši pojedinci pokazuju bolje rezultate na kognitivnim testovima.