Bidenova administracija napravila je veliki iskorak prema potpunom uklanjanju nikotina iz cigareta što bi većinu pušača potaklo da prestanu pušiti. No, to bi istodobno moglo značiti i krah 95 milijardi dolara vrijedne američke duhanske industrije, navodi Wall Street Journal.
Plan o uklanjaju nikotina predstavljen je jučer kao dio administrativnog programa regulatornih mjera, a očekuje se da će ga američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) objaviti u svibnju 2023. godine. - Ovo je prvi put da je ikada vođena ozbiljna rasprava s obvezom s najviših razina vlasti da se uhvati u koštac s duhanom na način koji je transformativan - rekao je za CNN Matthew Myers, predsjednik Kampanje za djecu bez duhana. - To će transformirati javno zdravstvo u SAD-u i doslovno učiniti više na smanjenju raka, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti nego bilo koji drugi skup akcija koje bi vlada mogla poduzeti - dodao je Myers
No, nova pravila o razini nikotina u cigaretama neće stupiti na snagu barem nekoliko godina, a zbog vjerojatnih tužbi duhanskih kompanija procedura bi se mogla i oduljiti.
- Nikotin izaziva snažnu ovisnost. Smanjenje razine nikotina na minimalnu razinu ovisnosti ili razinu bez ovisnosti smanjilo bi vjerojatnost da buduće generacije mladih ljudi postanu ovisne o cigaretama. To bi i pomoglo većem broju trenutačno ovisnih pušača da prestanu s pušenjem - izjavio je Robert Califf, predstavnik FDA. Prema FDA, nikotin sam po sebi ne uzrokuje rak ili druge plućne bolesti. Te bolesti uzrokuju drugi štetni spojevi u dimu cigareta, ali nikotin je kemikalija koja ljude "mami" na pušenje.
Smanjenje razine nikotina u cigaretama predmet je rasprava koje je FDA pokrenula još 1990-ih. No, sadašnji plan temelji se na više od 10 godina istraživanja koje je financirala država. To istraživanje, objavljeno 2019. godine, pokazuje da su ljudi koji puše cigarete s oko 95 posto manje nikotina nego u tipičnim cigaretama puše manje. Također, ti su ljudi manje ovisni o cigaretama. No, iako cigarete s vrlo malo nikotina izazivaju manje ovisnosti, njihov dim još uvijek sadrži većinu istih kancerogenih spojeva kao i obični dim cigareta. Američki CDC (Centri za kontrolu i prevenciju bolesti) ističe kako je pušenje povezano s više od 480.000 smrtnih slučajeva u SAD-u svake godine. K tome, pušenje je vodeći uzrok smrti u SAD koji se može prevenirati.
Broj pušača u SAD-u opada već desetljećima, a jedini porast zabilježen je 2020. godine tijekom pandemije koronavirusa. Procjenjuje se da je te godine u SAD-u bilo 30,8 milijuna pušača, odnosno oko 12,5 posto odrasle američke populacije. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je svaka treća odrasla osoba pušač. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) procjenjuje da u našoj zemlji od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 9.000 ljudi, što je svaka peta umrla osoba.