Uživanje u zalascima sunca, samotni život uz more, tišina, mistika i romantika. Tako mnogi zamišljaju radno mjesto svjetioničara, kao lagani život s jednim jedinim radnim zadatkom: paljenjem svjetla za pomorce kada padne noć, i gašenje u zoru.
No ovaj posao danas je nešto posve drugo, a sve modernija tehnologija svjetioničare je pretvorilo u gotovo pa domare svjetionika. Dokazuje to i natječaj za poziciju svjetioničara koji je prije nekoliko dana raspisala tvrtka Plovput d.o.o. Split.
- Ovo je jedan od posljednjih oglasa za to radno mjesto, kažu nam jer većina svjetionika danas je automatizirana i zbog toga ne postoji potreba za radnicima. U opisu posla nabrojali su što sve jedan svjetioničar mora raditi, a to se potpuno razlikuje od onoga što ljudi misle da znaju o tome poslu.
Potvrđuju kako se za posao prijavilo 17 kandidata. Oni će biti izabrani na temelju razgovora, a naknadno će morati polagati interni ispit za svjetioničara. Radno mjesto je Sveti Ivan na Pučini, otočić pored Rovinja. Potreba za novim svjetioničarom javila se jer sadašnji zaposlenik odlazi u mirovinu.
U oglasu stoji kako je za ovaj posao potrebno najmanje godinu dana radnog iskustva, važeći ispit za GMDSS operatora s ograničenom ovlasti, uvjerenje za upravljanje brodicom B kategorije te položeni interni ispit za svjetioničara. Što se tiče obrazovanja potrebno je imati srednju strukovnu spremu tehničkog usmjerenja. Tjelesna građa, godine ni spol nisu određeni kao kriterij te se neće na njih gledati prilikom odabira zaposlenika.
Plovput nudi ugovor na određeno, odnosno 6 mjeseci, a predviđena plaća je od šest do sedam tisuća kuna. Radi se puno radno vrijeme, u smjenama te vikendima i praznicima. Smještaj za radnike ne postoji, ali će naknada za prijevoz pokriti troškove putovanja u cijelosti.
U opisu posla, napisanog u oglasu, izbrojali smo dvadesetak stvari o kojima svjetioničari moraju redovito voditi brigu. Osoba, između ostalog, mora sudjelovati u akcijama traganja i spašavanja na moru u slučaju zaprimljenog naloga. Uz to mora održavati uređaje i opreme u funkciji sigurnosti plovidbe i svjetioničarske službe, a to uključuje i održavanje zgrade, pomoćnih objekata i obližnjih objekata pomorske signalizacije te čišćenje i uređivanje svih objekata svjetionika i njegovog okoliša.
Svjetioničar je dužan pomagati radnicima drugih organizacijskih jedinica koji na svjetioniku obavljaju radove, a koje nije u mogućnosti samostalno izvesti. Mora voditi evidenciju o boravku i smještaju turista sukladno danim uputama i u koordinaciji s odgovornom osobom. Voditi Dnevnik događaja, Radio-dnevnik, Knjige obilazaka, Knjige protokola ulazne i izlazne službene pošte te Tehničke-servisne knjižice.
U Radio-dnevnik osoba mora evidentirati broj javljanja meteoroloških podataka Državnom hidrometeorološkom zavodu u svrhu ispravnog ispostavljanja računa za izvršenu uslugu te izrađivati i dostavljati meteorološke izvještaje. Zaposlenik mora izrađivati i dostavljati rukovoditelju plovnog područja mjesečnog Izvješća o realizaciji radova koje sadrži i izvješće o radu svjetionika i obližnjih svjetala. Osim svega nabrojanog, svjetioničar je odgovoran i za lijekove i sanitetski materijal koji se nalazi na svjetioniku te mora redovito pratiti rokove valjanosti i imati svakodnevno sve što je potrebno.
Tvrtka Plovput održava 50 svjetionika, dok su preostalih 7 zapušteni svjetionici ili ruševine. Iako je velika većina svjetionika automatizirana i nadzirana putem sustava daljinskog nadzora, zbog značaja svjetionika za sigurnost plovidbe te zaštite svjetioničarskih zgrada od propadanja, na 16 svjetionika se još uvijek nalazi svjetioničarska posada. Posada obuhvaća jednog ili dva zaposlenika na svakom od svjetionika.
Najstariji svjetionik u Hrvatskoj nalazi na otočiću sv. Nikola kraj Poreča. Svjetionik je visok 15 metara, a izgrađen je 1403. godine. Na istoimenom otoku nalazio se benediktinski samostan, pa su fratri svakodnevno palili vatru kako bi svjetionik bio vidljiv noću. U 17. stoljeću vatra je zamijenjena fenjerom. Velika ekspanzija izgradnje započela je 70-tih godina 19. stoljeća. Tada je izgrađeno 29 svjetionika. Tijekom 19. stoljeća pod vlašću Austro-Ugarske izgrađeno je 57 svjetionika na području današnje Hrvatske, a krajem 90-ih dolazi do njihove automatizacije.