1. Čestitam na uprizorenju vašeg dugoočekivanog filmskog djela koje će biti predstavljeno na Motovun Film Festivalu. Zašto "Čiči-biči ili bolski turizam u vrijeme korone"?
- Čiči-biči-čiči, biči, biči, biči, biči Marieta, čiči, biči, biči, biči, bi, Marice moja, Marice moja, Marice moja ljubljena..." legendarna je pjesma bolskog harmonikaša Marija Marinkovića Puse, danas 90-godišnjaka, koji sam sebe glumi u filmu i poveznica je između četiri bolska turistička dana koliko ih prikazuje film. To je bolska turistička predsezona, koronalne godine Gospodnje 2020. U naslovu je filma "bolski turizam u doba korene", ne "u vrijeme korone", a to je, pak, hommage Gabrielu Garcíji Márquezu i njegovu romanu "Ljubav u doba kolere".
2. Poznati ste borac protiv turizma. Zašto vas je koronakriza inspirirala za film s kartonskim turistima?
- U borbi protiv turizma izborio sam pobjedu. Nije ga bilo lani, vjerojatno ga neće biti ni ove godine, a dogodine... vidjet ćemo. Ali, pobjeda je, kao i svaki poraz, za sobom ostavila prazninu. Život bez neprijatelja izgubio je smisao. Zato sam se, što je čest slučaj barem na našoj političkoj i inoj sceni, prebacio u drugu opciju (drugu stranku) i počeo borbu za turizam - ali samo dok traje korona. Patentirao sam kartonske turiste koji su "preplavili Bol" i kao zamjena za žive (gotovo iste platežne moći) odigrali su svoju bolsku, povijesnu turističku ulogu, a ove godine vodim ih i u Motovun.
3. Gdje ste ih sve postavili i kako su ih prihvatili lokalni turistički djelatnici?
- Kartonski turisti nisu bili postavljani, niti su stajali i sjedili na istome mjestu. Oni su se kretali, obilazili hotele, restorane, apartmane, kafiće, diskoteke i sami, u skupinama ili u društvu domaćina (Boljana) živjeli svoj tipični, kartonski, turistički život.
4. Koja je razlika između kartonskih i pravih turista?
- Istinska je razlika da razlike nema. Ali, nema ni istine. Kartoni su potvrdili Baudrillardovu tezu o simulakrumu: simulakrum ne skriva istinu, nego skriva to da istine nema.
5. Koliko možemo doznati prije premijere, kartonskim gostima je najveća prijetnja vlaga. Tko im tu pomaže?
- Da, vlaga je velika opasnost za kartonske turiste. Ali, na svim plažama, a posebice na Zlatnom ratu, uspostavili smo baywatch službu koja je intervenirala hitno, promptno i odgovorno kako to od nje zahtijevaju turistički zakoni, propisi, uzance i USKOK. A koronalne godine 2020. spasilačka služba na Zlatnom ratu bila je naoružana ručnicima i fenovima za kosu.
6. Kako je snimatelj Šime Strikoman, pretpostavljam da imate i neku čoporativku s kraja snimanja. Kakvu?
- Kad sam angažirao Šimu, snimatelja, druga i paćenika (barem što se njegova honorara tiče), odmah sam zamislio milenijsku fotografiju na Zlatnom ratu, s kartonskim turistima, naravno. I naravno da smo je napravili - 286 kartonskih turista svojim kartonskim, turističkim tijelima na Zlatnom ratu ispisuju poruku svima onima koji će se u budućnosti baviti običnim, virtualnim ili kartonskim turizmom: BOLi nas k (ovo k znači k, ali znači i karton i koronu).
7. Neki kažu da je to nastavak romana "Slučaj plaža", ali meni sve sliči na nastavak otočnih akcija Zorana Franičevića. U kojim ste akcijama surađivali?
- Da, sa Zoranom smo radili čuda. Ja sam bio jedan od sedam sekretara ŠKOJ-a. Nakon Zoranova preranog odlaska sve je stalo. Dobro, otoci stoje već od stoljeća sedmog, i život također. Jedino se turizam miče, prema natrag.
8. Koliko se škoj promijenio u tih 20 godina?
- Otoci nisu stali na stoljeću sedmom, i oni su, poput turizma, krenuli unatrag.
9. Stvara li turizam obilje ili pustoš?
- Turizam ne stvara ništa, a i to je puno. Jedina je prednost turizma u susretanju mnogih stranih ljudi iz mnogih stranih država.
10. A što vi stvarate u Pražnici, a nikako da vam padne na pamet?
- Tamo sam, u klesarskoj radionici prijatelja Đure Mihovilovića, kipario. Ponekad još to radim. Ali, sad me u Pražnici više interesiraju samoća, pustoš i mir (Gospodnji sa svima vama).
A da ja vas nešto pitam...
Jakšić Čokrić Puko: Tvorac Crvene armije i ljubavnik Fride Kahlo, veliki Trocki, ubijen je u Meksiku - sjekirom. Koja je bila vrsta sjekire i zašto bolski turisti jedu svježu jadransku ribu iz Meksičkog zaljeva?
Šimić: Sjekira je bila sa sombrerom, bila je to preteča noža za carpaccio koji najbolje može rezati ribu iz tog zaljeva koji je pun nuždonosnih plutajućih uprizorenja poput kenjara koje se slijevaju u Jadran.