Koncept zdravstvene zaštite utemeljene na vrijednosti (“value based healthcare”) ključan je za poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi i predstavlja budućnost medicine, a uvođenje umjetne inteligencije bitan je element budućeg zdravstvenog sustava. Zdravstvena skrb uključuje brojne medicinske specijalizacije i različite tipove intervencija, a suvremeni koncepti utemeljeni na vrijednosti, kvaliteti, mjerenju ishoda liječenja, sigurnosti pacijenta i osoblja, uz minimiziranje rizika, trebaju biti uvedeni u sva područja zdravstva.
Kvaliteta se može definirati kao stupanj do kojeg zdravstvene usluge za pojedince i stanovništvo povećavaju vjerojatnost postizanja očekivanih zdravstvenih ishoda, a u suglasju su s trenutačnim stručnim medicinskim znanjem. Implementacija koncepta kvalitete osigurava da sustav bude djelotvoran, učinkovit, dostupan, pravedan, siguran i da pacijent bude u središtu. Znanstvene spoznaje i medicinska praksa utemeljena na dokazima trebaju biti korištene u odlučivanju o prikladnim kliničkim postupcima, usluge se trebaju pružati na adekvatan način, svima koji ih trebaju i kojima mogu koristiti, a treba izbjegavati njihovo nepotrebno i pretjerano korištenje. Sustav treba biti organiziran racionalno, sukladno kliničkim potrebama, uz maksimalno korištenje svih sredstava, uz dobro educirane zaposlenike i odgovarajuću medicinsku infrastrukturu, te izbjegavanje praznog hoda u radu uređaja, radne snage, te gubitke vremena i novca. U budućnosti se trebaju više uzimati u obzir potrebe i preferencije bolesnika, te njihove vrijednosti, a bolesnici trebaju biti uključeni u donošenje kliničkih odluka. Velika stručna europska društva imaju savjetodavne skupine pacijenata koje utječu na njihov rad. Dostupnost zdravstvenoj skrbi ne smije se razlikovati s obzirom na socioekonomski status, mjesto stanovanja, spol i etničko porijeklo.
Koncept zdravstvene zaštite utemeljene na vrijednosti razvijen je jer je dugo razvidno da stopa povećavanja troškova u zdravstvu (tzv. medicinska inflacija) značajno nadilazi stopu povećanja životnih troškova (životnu inflaciju), što je neodrživo i za najbogatije zemlje. Taj koncept ima za cilj usporiti rast zdravstvenih troškova, uz optimizaciju zdravstvenih ishoda i usredotočuje se na djelatnosti koje optimiziraju omjer između troškova i ishoda liječenja, što uključuje pomnu procjenu kako se sredstva u zdravstvu koriste i troše. Ekspertni savjetodavni panel Europske komisije za djelotvorne investicije u zdravstvu definirao je četiri kategorije vrijednosti u zdravstvenom sustavu: (1) osobnu vrijednost, tako da se pruža prikladna skrb kojom se postižu osobni ciljevi bolesnika, (2) tehničku vrijednost, tako da se postižu najbolji mogući ishodi uz sredstva koja imamo na raspolaganju, (3) alokativnu vrijednost, tako da se sredstva pravedno raspodjeljuju svim skupinama bolesnika, te (4) društvenu vrijednost, tako da zdravstvena skrb pridonosi socijalnoj uključenosti i povezanosti.
Radiologija je primjer medicinske specijalizacije u kojoj se materijalna sredstva koriste i dijele na svim razinama pružanja skrbi u zdravstvenom sustavu, jer radiološke usluge koriste sve zdravstvene struke i sve dobne skupine bolesnika. Radiološke slikovne metode omogućuju točno i rano postavljanje dijagnoze u mnogim patološkim stanjima, i vrlo su važne za optimalno liječenje. Značajno povećanje broja slikovnih pretraga u svijetu posljednjih desetljeća posljedica je starenja stanovništva, povećanja stopa kroničnih bolesti, te tehnološkog napretka radioloških uređaja, koji omogućuju brzo i jednostavno izvođenje pretraga, što je dovelo i do promjena u percepciji očekivanja i potrebama bolesnika. Radiologija je tako postala kralješnica zdravstvenog sustava.
Kod nas je koncept vrijednosti u zdravstvenoj skrbi, a osobito u radiologiji, izvan fokusa i relativno je nepoznat, za razliku od mnogih razvijenih zemalja Europe, SAD-a, Kanade i nekih drugih. U Hrvatskoj se stalno govori o dugim listama čekanja, ali gotovo se nikad ne spominju neadekvatne indikacije za nepotrebne pretrage. Niz istraživanja pokazao je da barem 20-30% učinjenih slikovnih pretraga ne donosi nikakva poboljšanja u dijagnostici ili liječenju, niti ima bilo kakva utjecaja na zdravstveno stanje pacijenta, pa su stoga nepotrebne. Istraživanje objavljeno u poznatom američkom časopisu Annals of Internal Medicine 2021.godine identificiralo je 31 medicinski postupak tzv. niske vrijednosti, od čega se čak šest odnosi na radiološke slikovne postupke, od kojih su neki najviše plasirani na listama čekanja o kojima se stalno govori u medijima.
Krajem kolovoza 2023. godine u Berlinu će se održati petnaesti simpozij International Society for Strategic Studies in Radiology, na kojem osamdeset vodećih svjetskih radiologa s glavnim direktorima industrijskih kompanija razmatra strategiju razvoja struke. Teme koje će se razmatrati su temelj budućeg razvoja: radiologija/ zdravstvena zaštita utemeljena na vrijednosti, umjetna inteligencija, “precizno” oslikavanje i ciljana terapija pod nadzorom slikovnih metoda, kliničko usvajanje novih slikovnih tehnologija, problematika radne snage, utjecaj tzv. “environmental, social and governance” pokreta na radiologiju, te odnosi industrije i akademije. Implementacija sustava utemeljenog na vrijednosti u radiološku praksu znači da se treba shvatiti širina i važnost rane i točne dijagnoze te minimalno invazivnog liječenja pod nadzorom slikovnih metoda u sustavu zdravstva, te da se mora iznaći mjerljive pokazatelje utjecaja radioloških procedura na ishode liječenja bolesnika i kvalitetu života. Svi koji upućuju bolesnike na slikovne pretrage moraju biti suodgovorni za optimalno korištenje sredstava (radiološke opreme), a bolničke uprave moraju shvatiti važnost i potencijalne probleme koji nastaju ako nema adekvatne i nužne radiološke opreme, ili ako se ona na razini bolničkog sustava ne koristi optimalno. Uloga radiologa je i zakonski ključna u osiguranju opravdanosti (justification) i primjerenosti korištenja radiološke opreme, osobito u slučajevima kada su i pacijenti i osoblje izloženi ionizirajućem zračenju.
Kompjutorizirana tomografija (CT) temeljna je slikovna metoda koja se danas najčešće izvodi i pruža velike koristi. Procjenjuje se da se godišnje u svijetu učini preko 400 milijuna CT pretraga, a od toga u Sjedinjenim Američkim Državama oko 90 milijuna. Znanstveni odbor Ujedinjenih naroda za proučavanje posljedica atomskog zračenja (UNSCEAR, United Nations Scientific Committee on the Effects of Atomic Radiation) objavio je da je broj CT pretraga između 2008. i 2020./2021. godine povećan s 220 milijuna na 400 milijuna, a doza zračenja koju stanovništvo prima od CT pretraga povećana je 50%. Adekvatno upućivanje pacijenata na slikovne pretrage jedan je od ključnih indikatora kvalitete u zdravstvenom sustavu i ograničenja neindiciranog izlaganja pacijenata ionizirajućem zračenju.
Europski projekt EU-JUST-CT, koji treću godinu vodi Europsko društvo radiologa, bavi se istraživanjem opravdanosti i primjerenosti upućivanja pacijenata na CT pretrage, provodi se u sedam zemalja članica Europske unije, a rezultate ćemo iznijeti Europskoj komisiji na radionici u Luxembourgu krajem rujna ove godine. Prve analize pokazuju veliki broj neadekvatno indiciranih CT pretraga, uz jasne razlike između sjevernih i južnih zemalja članica i između javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Ostaje nam nadati se da će rezultati potaknuti zemlje članice da porade na tim pitanjima i da se ugledaju na izvrsno organizirane sustave u zemljama poput Finske i Danske. Nadam se da će za 25 godina koncept kvalitete i sigurnosti u hrvatskom zdravstvenom sustavu biti implementiran i striktno provođen, a da će se u radiologiji primjenjivati odredbe tzv. temeljne direktive EU o sigurnosnim standardima (Basic Safety Standards Directive) koja je na snazi od 2013. godine, i koja propisuje obavezno korištenje postupnika upućivanja bolesnika na slikovne pretrage i redovitih kliničkih revizija (audit), sukladno pravilima Europskog radiološkog društva i Međunarodne agencije za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency), ali se njezine odredbe u praksi provode tek marginalno.
Uvođenje umjetne inteligencije u zdravstvene sustave već je počelo, brzo će se povećavati, te će za 25 godina zdravstveni sustavi izgledati bitno drugačije. Sve posljedice nemoguće je sada procijeniti, i treba brzo rješavati mnoge prepreke implementacije. No može se očekivati da će uključivanje algoritama umjetne inteligencije u organizaciju zdravstvene skrbi, a u slučaju radiologije u automatizaciju korištenja postupnika upućivanja bolesnika na slikovne pretrage, bitno pridonijeti izbjegavanju udvostručavanja pretraga i smanjenju nepotrebnog ozračivanja populacije, smanjenju troškova izbjegavanjem nepotrebnih pretraga, smanjenju potencijalnih komplikacija, a time i poboljšanju djelotvornosti zdravstvenog sustava i poboljšanju kvalitete zdravstvene skrbi koja se bolesnicima pruža. Automatizacija mnogih procedura može povoljno utjecati i na smanjivanje stresa kod zdravstvenih radnika, jer je sindrom izgaranja (“burn-out”) postao ozbiljan problem diljem svijeta, pa se procjenjuje da preko 40% radiologa u SAD-u pati od sindroma izgaranja, a situacija je slična i u Europi.
Zdravstveni sustavi u Europskoj uniji pod kontrolom su nacionalnih vlasti, a organizacija i kvaliteta zdravstvene skrbi vrlo je neujednačena među zemljama članicama. Nadam se da će Hrvatska slijediti suvremene svjetske trendove te kako ćemo za 25 godina imati kvalitetan, održiv i stanovništvu dostupan javni zdravstveni sustav, utemeljen na mjerljivim vrijednostima. Hoće li biti tako, ovisi o tome kako će se društvo razvijati, hoće li se i kako u sustav inkorporirati suvremeni organizacijski koncepti i nove tehnologije zrele za kliničku uporabu, koje ćemo zemlje Europske unije slijediti, i hoće li na prvom mjestu biti opća dobrobit stanovništva, odnosno kakve će se političke odluke donositi.