Hrvatska se suočava s drugim toplinskim valom ovoga ljeta čiji se vrhunac očekuje danas, kada će najviša dnevna temperatura diljem zemlje biti između 35 i 40°C, a ne isključuje se ni mogućnost viših vrijednosti.
Što je toplinski val?
Ne postoji jedinstvena definicija toplinskog vala, no u klimatološkom smislu radi se o razdoblju produljenog trajanja povišenih dnevnih te osobito maksimalnih temperatura zraka. Učestali, intenzivni i dugotrajni toplinski valovi i suša koja ih prati pokazatelj su klimatskih promjena. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upozorava da će toplinski valovi u Europi biti učestaliji.
Što ekstremna vrućina čini našim tijelima?
Ljudsko tijelo reagira na visoke temperature na dva ključna načina: širenjem krvnih žila u koži i proizvodnjom znoja. Povećani protok krvi prema koži omogućuje gubitak topline u okoliš. Znoj hladi tijelo kada isparava s kože, a to pomaže u održavanju unutarnje tjelesne temperature između 36 i 37 Celzijevih stupnjeva, što je neophodno za normalne metaboličke funkcije. Ako je zrak jako zagrijan, a uz to i vlažan, organizam se teže hladi. Širenje krvnih žila rezultira nižim krvnim tlakom, zbog čega srce radi jače kako bi tjeralo krv po tijelu. Kod osoba koje već pate od srčanih oboljenja, to može dovesti do srčanog udara. Prekomjerno znojenje može dovesti do gubitka soli iz tijela. U ekstremnim slučajevima, niska razina natrija u krvi može rezultirati mučninom i glavoboljom. Tijekom toplinskih valova veća je učestalost smrtnosti od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.
Što je toplinski udar?
Dok je toplinski val meteorološki pojam, toplinski udar jest posljedica visokih temperatura na ljudski organizam i njegovo je porijeklo medicinsko.
Koja je razlika između toplinskog udara i toplinske iscrpljenosti?
Toplinska iscrpljenost nastaje kada vaše tijelo gubi prekomjerne količine vode i soli. To može uzrokovati glavobolje, vrtoglavicu i ubrzano disanje. Obično nije ozbiljno ako se možete ohladiti unutar pola sata pijenjem puno vode i odmorom na hladnom mjestu. No, toplinska iscrpljenost može se pretvoriti u toplinski udar, ozbiljno zdravstveno stanje koje se javlja kada se vaše tijelo jako pregrije, što može izazvati gubitak svijesti. Ako je nekome loše od vrućine i nakon 30 minuta odmora na hladnom mjestu, treba pozvati Hitnu pomoć.
Tko je najosjetljiviji na dugotrajne visoke temperature?
Ljudi koji su najviše izloženi riziku od visokih temperatura su stariji te oni koji već imaju srčane probleme, a pritom nemaju pristup klima-uređajima, pokazuju studije. Ljudi s psihičkim problemima također su izloženi većem riziku od smrti od ekstremne vrućine, pokazalo je jedno istraživanje. To može biti zbog učinaka lijekova ili zato što možda ne poduzimaju mjere opreza potrebne da ostanu rashlađeni tijekom toplinskog vala. Dojenčad je također izložena riziku od vrućina, baš kao i trudnice. U SAD-u se oko 25.000 djece godišnje rodi ranije jer su njihove mame tijekom trudnoće izložene ekstremnoj vrućini, pokazalo je jedno istraživanje.
Možemo li se prilagoditi vrućinama?
Da, možemo se fiziološki prilagoditi vrućem vremenu tijekom nekoliko dana, to se zove aklimatizacija. Netko tko je aklimatiziran na vrućinu više će se znojiti i lučiti znoj s nižom koncentracijom soli. To pomaže u održavanju ravnoteže soli u tijelu.
Kako se zaštititi tijekom toplinskog vala?
Izbjegavate boravak na suncu u razdoblju od 10.00 do 17.00 sati, osobito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te oboljeli od šećerne bolesti. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Ostale su mogućnosti zamatanje u hladne mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupke za noge itd. Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Redovito pijte tekućinu, posebice vodu, a izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Jedite češće male obroke.