Što je najgore što se može dogoditi? Tako je još prije 2000 godina rimski filozof Seneka promislio u trenutku kad se suočio sa svojom neizbježnom smrti. Smirenost i čvrstina koje su iz te njegove misaone vježbe proizašli i danas se navode kao primjer suočavanja s najgorim strahovima.
Vježba nadahnuta Senekom - pozivajući zabrinuti mozak da doslovno zamisli svoje najgore strahove - danas je jedan od čestih tretmana anksioznosti. Kao dio kognitivno-bihevioralne terapije, oslanja se na jednostavnu logiku - kao što se anksioznost stvara u našoj glavi, ona se u njoj može i uništiti.
U ovoj vježbi namjerno si dopuštamo da smišljamo najgore moguće scenarije i stvaramo najgore moguće negativne misli, ali si to ograničimo na pola sata svaki...