Marija je prije sedam godina preživjela srčani udar i ugrađen joj je stent. Po uputi liječnika odlazi na redovne kontrole. Prošlog tjedna u sklopu pretraga odrađena joj je MSCT koronarografija, a snimkom toraksa slučajno joj je otkrivena tvorba na plućima veličine devet milimetara. Tvorba je suspektna, upućuje na karcinom, ali da bi doznala o čemu je riječ, potrebna je biopsija.
No trenutno dostupnim tehnologijama, Marija mora čekati da se tumor poveća do centimetra i pol kako bi se vanjskom transtorakalnom punkcijom kroz zdrava pluća uspio uzeti komad tkiva i poslao na analizu. Naravno, što je tumor veći, izgledi za preživljenje se smanjuju, a povećava se mogućnost metastaza.
No Marija neće čekati. Ona je prva pacijentica u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe, kojoj je novom, revolucionarnom metodom, odnosno uređajem Illumisite napravljena dijagnostika. Procedura je za nju bila bezbolna, odrađena je u općoj anesteziji u svega 45 minuta i istog dana otišla je kući.
Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb nabavila je uređaj kojim se uz navigaciju može doći i do najudaljenijih dijelova pluća, putem bronhoskopa, uzeti uzorak tkiva, citološki obraditi, dati ime i prezime tumoru te ga ciljano radiokirurški odstraniti. S obzirom na veličinu tvorbe, srećom, pronađene na vrijeme, ova pacijentica najvjerojatnije neće trebati niti kemoterapiju.
Koliko je procedura komplicirana, na prvi pogled nam govori puna operacijska sala. Unutra je 15 stručnjaka, anesteziolozi, pulmolozi, radiolozi, tehničari, ali i stručnjak iz Češke koji nadgleda postupak, jer se prvi put izvodi na ovim prostorima.
No po čemu je uređaj Illumisite drugačiji od svega ostalog dosad dostupnog na ovim prostorima?
Kad nije moguće klasičnom bronhoskopijom doći do lezija u plućima koje se nalaze daleko, ali su i manje od centimetra i pol onda se, zahvaljujući Illumisiteu, odnosno djelovanju elektromagnetskog polja, dosežu male lezije koje se nalaze periferno u plućima. Procedura je takva da se pacijenta pozicionira na stol. Ispod njega nalazi se ploča, koja se zove generator elektromagnetskog polja.
- Pacijent legne na nju. S prednje strane pacijenta, na prsa, postave se male elektrode koje određuju položaj pacijenta unutar tog elektromagnetskog polja. Ona se dakle, nalazi ispod pacijenta, a na njemu su elektrode - pojašnjava Tomislav Stanković, inženjer medicinske radiologije.
Zahvaljujući svemu tome, dodaje, možemo se orijentirati i koristiti tri različita prikaza.
- Jedan prikaz je kao što imamo kod klasične bronhoskopije, dakle, live prikaz kamerom. Drugi je prikaz onaj koji smo napravili ranije na CT-u - ‘mapirali’ i odredili točnu poziciju nodusa i put kojim ćemo doći kroz bronhe i odredili navigacijski put. Taj nalaz ubacuje se u softver i dobije se treći prikaz, odnosno navigacijska mapa koja direktno navodi do suspektne pojave - govori Stanković.
Dakle, laički objašnjeno, svaki tumor pluća manji od 8 do 10 milimetara dosad se nije mogao dijagnosticirati. Dolaskom novog uređaja, koji uz pomoć snimke CT-a, na kojem se tumor označi i ubaci u novi softver, pulmolog uz pomoć navođenja putem bronhoskopije pronađe, uzme komad tkiva, analizira, nakon čega se CyberKnife robotom, koji koristi umjetnu inteligenciju, tumor ciljano uništi.
Samu dijagnostičku pretragu, uz pomoć kolega, fizički je izvela doc. dr. sc. Nevenka Piskač Živković, specijalistica internistica, subspecijalistica pulmologije. Ona je uz navođenje putem bronhoskopa, a kasnije i manje sonde došla do suspektne tvorbe.
- Bez novog uređaja to ne bi bilo moguće - odmah naglašava i dodaje da je ovo revolucija jer značajno utječe na produljenje života.
- Definicija nodusa, o kojem govorimo, bila bi jedna okrugla sjena. Tumor počne rasti kao jedna lopta, koja se s vremenom povećava. U jednom trenu krene u metastaze koje mogu ići kroz krvne žile ili kroz limfne čvorove. Što je taj čvor veći, to je veća vjerojatnost metastaziranja - govori dr. Piskač Živković. Što se same metode tiče, govori pulmologinja, ona je navigacijska.
- Kad uđete u bronhe, bronhoskop ima određenu širinu. Dolaskom do traheja, desni i lijevi bronhi počnu se granati i oni se dijele do 17 puta. Tad ste u labirintu - pojašnjava Piskač Živković. Dakle, bez navođenja nema ničega, u mraku ste i u mraku - lutate.
Iako je prvi dan kad se koristi novi uređaj, dijagnostika je napravljena još jednom pacijentu. Kod njega je situacija drugačija jer je nodus nešto veći, ali i s obzirom na to da pacijent već ima tumor na bubregu, važno je ustanoviti radi li se o novom mogućem primarnom tumoru ili metastazi, kako bi se čim prije krenulo u liječenje odgovarajućim terapijama.
Oba pacijenta uskoro će dobiti nalaze, a liječnički konzilij s punim informacijama moći će krenuti u daljnju borbu sa zloćudnim bolestima.
A koliko je važna rana dijagnostika, na vlastitom primjeru govori prof. Ivica Mažuranić, radiolog i pulmolog. Isprobavao je novi uređaj 2003. godine na samome sebi i igrom slučaja otkrio tumor veličine centimetra i pol.
- O toj traumi ne trebam govoriti, ali mogu reći da sam živ primjer važnosti ranog otkrivanja karcinoma - govori prof. Mažuranić, koji je također sudjelovao u novoj dijagnostičkoj metodi.
Upravo on i akademik Miroslav Samardžija začetnici su Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka pluća. U cijeloj priči su od 2017. godine, a prof. Mažuranić je 2018. godine bio na konferenciji u Bostonu kad se raspravljalo o tome kad će Europa ući u program. Amerikanci su s probirom počeli još 90-ih.
Što se Europe tiče, bio je stav da je najvažnija prevencija u smislu prestanka pušenja, zabrana pušenja u zatvorenim prostorima, ali i općenito jakom kampanjom protiv pušenja.
- Takav stav je bio zato što je nekadašnji CT jako puno zračio pa se smatralo da nema smisla pokušati otkriti jedan rak, a pri tome zračenjem riskirati neki drugi. No današnji uređaji imaju toliko niska zračenja, da su gotovo u potpunosti bezopasni - pojašnjava prof. Mažuranić i dodaje kako je to otvorilo put screeningu, odnosno probiru.
U konkretnom slučaju probira za rak pluća riječ je o ciljanoj skupini.
- Tu su obiteljska anamneza, ali i žestoki pušači, koji puše najmanje jednu kutiju cigareta na dan kroz 30 godina i u dobi su od 50 do 75 godina - govori radiolog i pulmolog.
- Nodus tek u veličini od jednog i pol centimetra može ići u dijagnostiku, a do tad se prati. Primjerice, prate se nodusi od 6,5 mm do 1,5 cm. CT se ponavlja svaka tri mjeseca, pa ako ne poraste, onda opet za mjesec... I tako sve dok ne naraste do navedene veličine - kaže prof. Mažuranić i govori da su u Radiochirurgiji upravo pomaknuli granice.
Najveći problem kod karcinoma pluća, govori dalje, je što postoje tumori velikih i malih stanica.
- Da nema tih malih stanica, ne bismo imali ovaj problem i takve pacijente bismo riješili radiokirurški bez problema - kaže prof. Mažuranić i dodaje da, ako je riječ o velikim stanicama, a najčešće jest, onda nema ni kemoterapije.
Karcinom pluća vodeći je uzrok smrti u skupini malignih bolesti i kao takvog najvažnije ga je otkriti na vrijeme.
Statistike su porazne, smrtnost visoka, a najvažniji prognostički faktori su patohistološki tip tumora i proširenost bolesti u vrijeme postavljanja dijagnoze. Prema istraživanjima, petogodišnje preživljenje veće od 50 posto zabilježeno je samo u operabilnih bolesnika sa stadijem bolesti IA, IB, IIA, IIB.
Ipak, najbolju prognozu imaju bolesnici skupine IA. Međutim i unutar skupine IA postoje značajne razlike u petogodišnjem preživljenju. Pa tako, ako je primarni tumor veličine do jednog centimetra, petogodišnje preživljenje je čak 92 posto, ako je do dva centimetra pada na 83 posto, a ako je do tri centimetra na 77 posto. Znači ranom dijagnostikom šanse se povećavaju za čak 15 posto pacijenata.
Dijagnostička uspješnost bronhoskopije za periferne plućne noduse ovisi o njihovoj lokalizaciji, veličini i vidljivom bronhu koji vodi do lezije.
Koliko je medicina napredovala govore i podaci o korištenu radijalnog ultrazvuka (R-EBUS) za noduse veće od dva centimetra. U tom slučaju govorimo o 49 posto uspješnosti metode, a 71 posto za noduse manje od dva centimetra. Napredne metode navigacije poput ENB ili RAB dosežu uspješnost od 76 posto, ali također pokazuju značajnu razliku (10%) u slučaju nodusa manjem od 20 mm.
Upravo zato najbolja metoda navigacije za tumore pluća u najranijoj fazi bolesti je Illumisite platform, koja je bolesnicima dostupna u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb.
- Korištenjem napredne tehnologije digitalne tomosinteze i elektromagnetske navigacije moguće je endobronhalnim pristupom potvrditi dijagnozu ranog stadija tumora pluća kod 82-84 posto bolesnika - govori osnivač i ravnatelj Radiochirurgije, prof. dr. sc. Dragan Schwarz.
Rana dijagnoza tumora pluća, napominje, preduvjet je uspješne terapije.
Zato iz Radiochirurgije potiču na nastavak s aktivnostima vezanim uz Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja raka pluća. Ali kao ključ vide maksimalno ubrzanje dijagnostičkih postupaka.
Nakon dijagnize s Illumisiteom, slijedi CyberKnife (Cyber nož) koji predstavlja naprednu tehnologiju za neinvazivnu, bezbolnu radiokirurgiju i izuzetnu milimetarsku preciznost u liječenju tumora bez obzira na položaj tumora u tijelu. Za razliku od invazivnih operacija, onih klasičnih koje uključuju skalpel, ovdje opća anestezija nije potrebna i pacijent nakon sat vremena može ići kući.
S ovim inteligentnim robotom kancerogena područja po cijelom tijelu mogu se liječiti jakim dozama zračenja. Zdravo tkivo je maksimalno zaštićeno od posljedica zračenja i ne oštećuje se.
Inovacije Radiochirurgiji stoga nisu novost, ali gdje medicinu vidi za 25 godina, pitali smo osnivača prof. Schwarza.
- Vidim suradnju između umjetne i prirodne inteligencije. To je naša sadašnjost, ali i budućnost. Tako da idemo primjenom visoke tehnologije, umjetne inteligencije, prirodne inteligencije, svih mogućih vrsta inteligencija u borbi protiv karcinoma. Naravno uz nove lijekove, nova dostignuća, nanobote, robote.. Karcinomi postaju kronične bolesti, ali moramo ih na vrijeme otkriti. Pogledamo li rezultate liječenja kod uznapredovalih karcinoma T4 u Hrvatskoj i bilo gdje u svijetu, rezultati su isti. Isto je i s početnim fazama liječenja T1 - govori prof. Schwarz i zaključuje da je najbitnije da se karcinom što prije otkrije.