Hrvatska ima poražavajuću statistiku - najdeblji smo u Europskoj uniji i skoro svako peto dijete nam je pretilo. Vrijeme je za crveni alarm i ne smijemo stavljati probleme pod tepih, upozorava nutricionistica Ivana Barišić.
"Najpoznatija" nutricionistica u Hrvatskoj atribut je koji joj često pripisuju, a pobornica je zdravog životnog stila, zbog čega je u dosadašnjoj karijeri uspjela pomoći mnogima te ih motivirati da krenu na zdravije životno putovanje. Ivana Barišić je magistrica nutricionizma s bogatim iskustvom u marketingu i menadžmentu, a upravo je ta sinergija u njoj potaknula znanstvenicu poduzetnicu, s ciljem da učini nešto poticajno i na dobrobit drugih. Tako je 2016. nastao Nutrilife Centar, čija je izvršna direktorica, a riječ je o centru za zdravi životni stil i prehranu. Ivana je ambasadorica proizvoda WelleCo, koji je osnovala supermodel Elle Macpherson, te njihova zastupnica za Adria regiju, a također je autorica knjige "Nutrition is life care", koja je od 27. svibnja u prodaji.
Knjiga predstavlja spoj njezine životne filozofije i višegodišnjeg nutricionističkog iskustva, a ključna poruka je da je put izgradnje i stvaranja zdravog životnog stila, koji osigurava zdravlje, vitalnost i dugovječnost, popločen radom, upornošću i dosljednošću i da nikad nije prekasno za novi početak i promjenu prehrambenih navika nabolje. Knjiga je podijeljena prema segmentima obroka - doručak, ručak, večera, međuobroci i poseban segment koji se odnosi na WelleCo recepte. Sadržava 50 različitih recepata prilagođenih suvremenom načinu života - nutritivno kvalitetni i zdravi obroci koji se mogu pripremiti u samo 20-30 minuta, koristeći jednostavne svakodnevne namirnice. "Ne trebamo nužno brojati kalorije u svakom obroku, ali moramo osvijestiti količinu hrane koju zaista trebamo pojesti s obzirom na stil života te ne preskakati obroke. Treba uvrstiti svježe voće, povrće i kuhano na svoje tanjure. Dok god imamo obrazac ponašanja da jedemo jednom-dvaput dnevno, previše mesa, hrpu napitaka i dodataka za mršavljenje, održivi rezultati će izostati", objašnjava Ivana.
Hrana je lijek - teza je koju često voli koristiti, ali naglašava da je to ipak samo teza.
"Kao nutricionistica u svom radu i djelovanju kroz Nutrilife Centar zagovaram adaptiranu verziju pravilne prehrane koja se prilagođava životnom stilu pojedinca, njegovim potrebama, ciljevima i željama, s tendencijom očuvanja zdravlja, preventivnog ulaganja u zdravlje, za bolji osjećaj i zadovoljstvo samim sobom. Pojedina zdravstvena stanja pojedinca zahtijevaju eliminaciju nekih namirnica. I zapravo moja teza 'hrana je lijek' odnosi se na cjelokupni proces koji se odvija na putu stvaranja zdravih prehrambenih navika. Hrana je gorivo koje pokreće naš organizam i važno je znati koja hrana je dobra za nekoga, a koja nije. Nije svaka hrana za svakoga", govori.
S obzirom na suvremeni način života, postotak bolesti "modernog" doba u sve je većem porastu. Ponajviše se radi o autoimunim i endokrinološkim bolestima, dijabetesu, inzulinskoj rezistenciji. Većina tih bolesti se javlja kao posljedica prekomjerne težine i/ili neadekvatnog omjera ukupne tjelesne mase, masti, mišića i vode u tijelu.
"Od velike je važnosti da nove generacije budu osviještene o važnosti pravilne, balansirane prehrane kroz sve odgojne institucije jer djeca s pet-šest godina nemaju razvijen racionalni dio o sintagmi 'zdrava prehrana' - to je na roditeljima i odgojnim ustanovama."
Svako zdravstveno stanje ima određene nutricionističke smjernice za prehranu. Mi danas točno znamo, objašnjava nutricionistica, koje su preporuke za konzumaciju određene vrste namirnica. Tako npr. rajčica nije pogodna za osobe s akutnom upalom gastritisa i/ili gerba.
"Suvremeni čovjek generalno ne njeguje svoje zdravlje, odnosno manje vodi računa o stvarima o kojima su generacije prije nas vodile, npr. danas ljudi ne doručkuju, odnosno preskaču najvažniji obrok u danu, ne piju dovoljno vode, preskaču obroke", kaže Ivana.
Koliko je važno jesti u miru i tome posvetiti pažnju?
"Prije bih stavila naglasak na kvalitetu obroka - nutritivno izbalansiranog. Važno je što jedete, a svjesno jedenje je isto od velike važnosti jer na taj način naš mozak prima pravilnu informaciju kada je postignuta sitost. Smatram da i sendvič može biti zdrav i kvalitetan obrok ako znate što sve je potrebno u njega staviti da bi on bio zdrav", dodaje Ivana.
Nada se da će njena knjiga biti poziv za transformaciju života čitatelja. "Zapravo je malo potrebno za potpunu promjenu života na bolje, samo nam trebaju motivacija i volja. Uz motivaciju i volju, ako vidite da ne ide, potrebno je i stručno vođenje kroz cjelokupni proces adaptacije na novi obrazac usvajanja zdravih prehrambenih navika. Internet i društvene mreže trebaju nam služiti kao informacija, a ne rješenje problema", zaključuje zagrebačka nutricionistica.