U Hrvatskoj je do 4. siječnja od covida-19 umrlo 4126 ljudi, od kojih 2417 muškaraca (59 posto) i 1709 žena (41 posto). Da su naši muškarci izloženi većoj smrtnosti od žena u svim dobnim skupinama, pokazala je analiza "Demografska obilježja novog koronavirusa" koju je na blogu Centra za longitudinalne populacijske studije (CLPS) objavio Dario Mustač, doktorand na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
"Jedna zanimljiva mjera mortaliteta koja nije toliko poznata u analizi broja umrlih je stopa letaliteta (CFR), koja prikazuje omjer broja umrlih od neke bolesti (u ovom slučaju covida-19) s brojem ukupno zaraženih (ili, bolje rečeno, potvrđeno zaraženih) od te bolesti. Izračuni pokazuju da je ova epidemija puno opasnija za starije nego za mlađe generacije. Stopa letaliteta je za muškarce u svakoj dobnoj skupini veća nego za žene. Tako npr. svaki osmi zaraženi muškarac u dobnoj skupini 70 - 79 godina umre, dok je u dobi 90+ umrlo skoro 40 posto zaraženih muškaraca", naveo je Dario Mustač.
Prve studije
Analiza pokazuje kako je u dobnoj skupini između 40 i 49 godina CFR kod muškaraca 0,15, a kod žena 0,11 posto, dok je u dobnoj skupini između 50 i 59 godina 1,06 posto za muškarce, a 0,26 posto za žene. Kako raste dob tako raste i stopa smrtnosti, ali puno izraženije kod muškaraca, kod kojih je CFR dvostruko veći nego kod žena.
Primjerice, u dobi između 60 i 69 godina covid je bio smrtonosan za 3,54 posto zaraženih muškaraca i 1,6 posto zaraženih žena, a u dobi između 70 i 79 godina za 12,83 posto muškaraca i 6,56 posto žena. U dobnoj skupni između 80 i 89 godina od covida je preminulo 24,71 posto pacijenata i 14,28 posto pacijentica. Naposljetku, među starijima od 90 godina koronavirus je odnio život 38,71 posto zaraženih muškaraca i 17,49 posto zaraženih žena.
Veća smrtnost od covida kod muškaraca nego kod žena, i to po svim dobnim skupinama, zamjetna je i u većini zemalja svijeta. Tako su već prve studije prijavljenih slučajeva u Kini pokazale da je smrtnost kod muškaraca iznosila 2,8 posto, dok je kod žena bila 1,7 posto.
U radu objavljenom u prosincu 2020. godine u časopisu The Central European Journal of Medicine znanstvenici su na osnovi analize smrtnih slučajeva od veljače do lipnja u Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Walesu, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Portugalu došli do zaključka da je rizik od smrtnosti od covida kod muškaraca bio viši u svih tih deset europskih zemalja i regija te u svim dobnim skupinama.
Studija objavljena u Nature Communications, koja je obuhvatila analizu više od tri milijuna slučaja covida u 46 zemalja i 44 američke savezne države, pokazala je da su i žene i muškarci podjednako skloni infekciji. No, muškarci češće obolijevaju od težeg oblika bolesti te češće podlegnu bolesti.
Muški stil života
Za veću smrtnost muškaraca nego žena znanstvenici nude nekoliko objašnjenja. Prvo je stil života jer muškarci više puše i piju te manje vode brigu o prehrani i općenito zdravlju, a drugo su biološke razlike među spolovima. Poznato je da je ženski imunološki sustav otporniji od muškog za što je prvenstveno odgovoran ženski spolni hormon estrogen koji stimulira imunološki sustav te tako brže i efikasnije djeluje protiv patogena.
Ipak, nekoliko zemalja ne uklapa se u globalni trend veće smrtnosti kod muškaraca. U komentaru objavljenom u medicinskom časopisu Lancet Nabamallika Dehingia s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu ukazuje da je CFR kod žena veći nego u muškaraca u Indiji, Vijetnamu, Nepalu i Sloveniji. Primjerice, CFR kod zaraženih indijskih žena iznosi 3,3 posto, a kod zaraženih muškaraca 2,9 posto. Zanimljivo je da je u Indiji znatno više žena umrlo i od španjolske gripe 1918. godine.