Tvrtka AstraZeneca proizvođač je cjepiva pripravljenog na Oxfordskom sveučilištu. Primjenjuje se u dvije doze ubrizgavanjem u mišić nadlaktice sa razmakom od 4 ili više tjedana, piše imunolog Zlatko Trobonjača za Slobodnu Dalmaciju.
Cjepivo se ubraja u tzv. genetska cjepiva jer u osnovi nosi gensku uputu za sintezu jednog proteina SARS-CoV-2 virusa, nazvanog S-protein (S, od engl. Spike = šiljak).
Genska uputa sadržana je u molekuli DNK koju nosi za ljude bezopasni adenovirus čimpanze. Općenito, adenovirusi su uzročnici običnih prehlada, no u ovom slučaju radi se o rekombinantnom, modificiranom adenovirusu koji se nakon injekcije u tijelo primatelja ne može množiti jer mu je iz genoma izbrisan gen odgovoran za replikaciju, a umjesto njega ubačen gen koji kodira prepisivanje S-proteina SARS-CoV-2 virusa.
DNK iz adenovirusa, doduše, ulazi u jezgru, no ne ugrađuje se u genom domaćinske stanice, nego omogućava stvaranje glasničke RNK, koja se u konačnici u citoplazmi stanice prepisuje u S-protein. S-protein SARS-CoV-2 virusa strani je antigen našem imunosnom sustavu zbog čega potiče imunosnu reakciju koja rezultira stvaranjem antivirusnih neutralizirajućih protutijela i stanične imunosti posredovane limfocitima T.
U slučaju infekcije sa SARS-CoV-2 virusom, protutijela se lijepe po šiljcima virusa na našim sluznicama i u međustaničnim prostorima, ometajući mu vezanje za stanične receptore. Time izostaje virusna replikacija, pa se niti bolest ne razvija. Visoka koncentracija protutijela smanjuje zaraznost inficirane osobe, a najvjerojatnije je potire u potpunosti. Antivirusni limfociti T kadri su pronaći virusom inficirane stanice i ubiti ih, čime se eliminiraju i virusi.
Visoka koncentracija antivirusnih protutijela koja ne dozvoljava pojavu bolesti u većine ljudi trajat će vjerojatno i više od godinu dana, a T-limfocitna imunost i više desetaka godina, u nekih ljudi i doživotno. T-limfocitna imunost u osnovi ne dozvoljava pojavu teških oblika bolesti i značajno smanjuje smrtnost.
Prema tome, može se zaključiti da bi većina, od 70-ak posto ljudi nakon cijepljenja cjepivom AstraZeneca bilo zaštićeno od Covida-19 i više od godine dana (to može biti i više godina, no to još uvijek ne možemo znati), a ostatak cijepljenih dugi niz godina bio bi zaštićen T-limfocitnom imunošću od teških oblika Covida-19 kao i od loših ishoda bolesti, u što možemo ubrojiti smrtni ishod i dugotrajni Covid. AstraZenecino cjepivo pokazuje manju učinkovitost u neutralizaciji mutantnih sojeva nazvanih "brazilski" i "južnoafrički" soj, dok je učinkovitost u blokadi "britanskog" soja gotovo identična sposobnosti blokade izvornog "wuhanskog" soja virusa.
Manja učinkovitost antivirusnih mehanizama ne znači potpuni izostanak imunosti jer imunosni odgovor ipak postoji i protiv mutiranih sojeva, pa makar u onoj mjeri koja onemogućava razvoj teških oblika bolesti. Stariji ljudi općenito slabije imunosno reagiraju, kako na prirodne antigene i patogene, tako i na antigene iz cjepiva. Slabije će reagirati i na AstraZenecino cjepivo, no ipak će reagirati, stvaranjem zaštitne imunosti koja priječi razvoj teške bolesti.
Ovo cjepivo nema teže i opasnije nuspojave od drugih cjepiva koja su u opticaju, pa ne postoje razlozi da se osobe starije od 65 godina ne cijepe. Čekanjem drugih vrsta cjepiva riskiraju zarazu koja u ovoj starijoj populaciji može biti kobna.
Stoga, u ovom trenutku najbolje je cjepivo, ono koje je prvo dostupno. A ako je to AstraZenecino cjepivo, ne postoji komparativni razlog prema drugim cjepivima da ga odbijemo, piše Trobonjača za Slobodnu Dalmaciju.