Ako ste rođeni prije 1985. godine, možda se još sjećate jedne navike. Večer je, izašli ste u bar ili klub, upoznali stranca i zaljubili se preko ušiju. Ili ako niste uspjeli, pokušali ste ponovno sljedeći vikend.
Spojevi uživo, u eri prije interneta, prije aplikacija, web stranica za upoznavanje, chata i sextinga, danas zvuče staromodno i pomalo neznanstveno (nema algoritama!), posebno generaciji koja odrasta online, piše Financial Times.
Naći ljubav u 21. stoljeću, na prvi pogled, nikad nije bilo jednostavnije, posebno ako vjerujete u umjetnu inteligenciju. Online dating industrija danas je samo u SAD-u vrednija od 2,5 milijarde dolara, a predvode je već opjevani Tinder i Bumble (posebno u Velikoj Britaniji), s milijunima korisnika koji po odabirima algoritma listaju kroz stotine profila kako bi našli “ljubav svojeg života”.
Bez siromašnih
Financial Times fokusira se na možda ne najnoviji, ali brzorastući trend elitnih online platformi za probrane vrste ljudi - ljubavne aplikacije za slavne, bogate, visoko obrazovane ili profesionalce zaposlene u specifičnoj branši.
Evo primjera: Luxy je aplikacija koja spaja isključivo milijunaše, a lansirana je 2014. godine pod zloglasnom egidom “kao Tinder, ali bez siromašnih ljudi”. I dok su se obični smrtnici pitali tko bi, pobogu, bio takav snob da se prijavi na platformu, marketinški stručnjak iz Luxyja, Raffael Krause za FT kaže kako je biznis model uzletio odmah od početka.
- Imamo dva milijuna korisnika, profitabilni smo od prve godine. Aplikacija je besplatna, ali svaki novi korisnik prvo mora izdržati 24 sata u “predvorju”, dok o njegovoj sudbini odlučuju ostali korisnici glasanjem - govori Krause.
Nakon toga tim iz Luxyja ponovno ga provjerava, a samo 10 do 15 posto prijavljenih prođe u aplikaciju. Rezultat? Više od polovice članova zarađuje preko 500 tisuća dolara godišnje. Nekoliko stvarnih članova na web stranici Luxyja služe kao modeli - Irina iz Francuske godišnje zarađuje 350 tisuća dolara, Jason iz L.A. oko 250 tisuća, a Robert iz Seattlea oko 750 tisuća dolara.
Luxy uglavnom koriste ljudi od 30 do 49 godina i dok Krause priznaje da nije za svakoga, odbija tezu da je riječ o elitizmu.
- Ovdje ćete naći uspješne, dobro obrazovane samce, ali kad je riječ o ljubavi, novac zasigurno nije najvažnija stvar. Ipak, ljudi često traže partnera koji im može parirati po uspjehu i plaći.
Trumpovi fanovi
Luxy je možda provokativan, ali nije jedina fokusirana dating aplikacija na svijetu. Krause nabraja neke kreirane samo za ljubitelje Donalda Trumpa, za katolike, za one koji su diplomirali na prestižnim sveučilištima.
Inner Circle je, primjerice, jedna takva lansirana 2012. godine u Nizozemskoj. Suosnivač David Vermeulen na ideju je došao nakon što je jedne depresivne večeri surfao ljubavnim web stranicama i sve su mu bile bezveze. Njegov Inner Circle je kombinacija Tindera i tvrtke za organiziranje evenata za svoje korisnike poput cabareta, polo turnira ili druženja na otvorenjima izložbi te večera u restoranima.
- Mi smo specijalizirani za ljude koji spojevima pristupaju ozbiljno - ne da im se surfati po profilima, a imaju novca da ulože u spoj uživo s ljudima - objasnio je Vermeulen, koji se ne libi korisnicima naplaćivati kontaktiranje s drugima u aplikaciji 30 funti mjesečno.
Ide im dobro - imaju oko 20 zaposlenih, 1,3 milijuna članova globalno, prosječni član ima 31 godinu, a među njima su i, ističe Vermeulen, profesionalni nogometaši, glumci iz serije “Igra prijestolja”, direktori s BBC-a, ljudi iz financijskog sektora pa čak i slavni koktel majstori. Koji točno, ne otkriva, kao ni ukupni profit. Nove članove i ovdje odobravaju postojeći, a presuđuje kvaliteta fotografije jer “selfie iz kupaonice ovdje nije dovoljan”.
- Točno je, teško da će ovamo upasti vozači Ubera ili honorarci iz McDonald’sa, ali ne segregiramo po godišnjoj zaradi - napominje Nizozemac za FT, dodajući da nitko u Amsterdamu ne misli da su na aplikaciji snobovi, ljudima je to još jedna od dating aplikacija koju koriste ili ne.
U Americi je prije tri godine zaživjela pak aplikacija koja se zove “The League”, a koja se već proširila i u Veliku Britaniju. Tamo je za korisnike bitno u kojoj industriji rade, gdje su diplomirali i čak - koliko LinkedIn konekcija imaju.
Nemilosrdan izbor
Ovako se reklamiraju: “Govore vam da imate previsoka očekivanja? Neka, zadržite ih, jer Tinder je možda fora, ali vrijeme možete provesti i pametnije”. Zanimljivo, algoritam aplikacije garantira da korisnik “The Leaguea” nikad neće naići na profil prijatelja s LinkedIna ili Facebooka, što je razina privatnosti koja je poželjna među mladim poslovnjacima koji sve više, pokazuju istraživanja, žele posao i privatni život držati odvojenima.
Lažni profili se izdvajaju i brišu, tvrde tvorci, pa korisnik ne mora razbijati glavu je li “Komad s Harvarda” predobar da bi bio istinit. Među probranim aplikacijama je i Toffee, koja isključivo cilja na ljude koji pohađaju privatne škole i fakultete. Lansirana je ove godine, a prvih 7,5 tisuća korisnika dobili su besplatnu članarinu za prvih šest mjeseci. Mjesečno se inače plaća 5 funti.
Suosnivačica Lydia Davis objašnjava da i takva minimalna članarina filtrira korisnike koji ljubavne aplikacije ne shvaćaju previše ozbiljno.
- Već iduće godine imat ćemo prihod veći od 10 milijuna dolara, a traže nas samci iz Australije, Velike Britanije i Južne Afrike, a planiramo se širiti na Indiju i Nigeriju jer tamo ima mnogo ljudi koji su privatno educirani - govori Davis i dodaje: samo želimo ljudima olakšati početak ljubavne veze.