Unatoč uvriježenom mišljenju, hrvatski igrači videoigara nisu asocijalni i besposleni ljudi, pokazuju fragmenti iz dosad najobuhvatnijeg istraživanja naših gamera koje su proveli znanstvenici Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.
- Imali smo više motivacija za ovo istraživanje, no jedna od temeljnih bila je adresiranje različitih stereotipa koji su vezani uz gamersku (sub)kulturu - pojasnio je voditelj studije dr. Krešimir Krolo. U studiji su sudjelovali i njegovi kolege s Odjela za sociologiju Ivan Puzek i Željka Zdravković, dok je partner u istraživanju bio portal HCL.hr.
Igre kao ‘muški klub’
- Osim čisto znanstvene znatiželje, naša želja je bila i ponuditi empirijski ovjerene podatke koji bi u javnom prostoru mogli potencijalno smanjiti visoku razinu moralne panike i moraliziranja oko igranja videoigara. Također, naša želja je i da suočimo javnost s činjenicom da taj aspekt slobodnog vremena, uz svoje pozitivne i negativne strane, predstavlja neizbježni dio suvremene svakodnevice - dodao je Krolo.
Istraživanje je obuhvatilo 3251 igrača i igračica videoigara, a pokazalo je da kod nas prevladavaju muškarci u dobi između 19 i 34 godine. Samo 10 posto gamera stariji su od 35 godina, a žene čine samo šest posto gamerske populacije.
- Mala zastupljenost žena među našim gamerima u značajnom je raskoraku sa svjetskim istraživanjima. Naime, pokazuje se da na Zapadu žene polako preuzimaju primat jer sada već čine 48 posto gamerske populacije - rekao je Krolo.
- To potencijalno ukazuje na činjenicu da su videoigre kod nas još dominantno ‘muški klub’, pogotovo za one igre i žanrove koji se smatraju da pripadaju samoj jezgri videoigračke kulture - dodao je Krolo.
Najviše igraju najmlađi
Istraživanje je, također, pokazalo da muškarci preferiraju brze, akcijsko-pucačke igre (FPS), dok su djevojkama draže igre u kojima se može uroniti u priču i modelirati likove prema vlastitom nahođenju (RPG). Kada se gleda intenzitet igranja, žene i muškarci ne pokazuju velike razlike. Najviše igraju najmlađi (do 18 godina), dok intenzitet opada kako raste starosna dob sudionika istraživanja.
Među našim gamerima najbrojniji su studenti čiji je udio 42 posto, dok osobe sa završenim fakultetom čine 14 posto igrača videoigara. Nadalje, osobe u stalnom radnom odnosu čine 34 posto, a nezaposleni 12 posto naše gamerske populacije.
- Podaci o radnom statusu su značajni jer ruše stereotip o video igračima i igračicama kao osobama koje su ‘zgubidani’ - rekao je Krolo. Njegov tim istraživao je i zadovoljstvo života hrvatskih gamera te zaključio da oni po tom pitanju ne stoje ništa bolje ili gore u odnosu na reprezentativni uzorak punoljetnih građana u Hrvatskoj.
Zadovoljni životom
- Vrijednost ovog nalaza, također, treba gledati kao rušenje stereotipa o gamerima. Naime, često se smatra da gameri, zbog predanosti igranju i igračkoj kulturi, nisu zadovoljni vlastitim životom te im igre služe kao bijeg od stvarnosti - zaključio je Krešimir Krolo.
Igra se sa poznatim osobama
Jedan od standardnih stereotipa o gamerima jest onaj o socijalno povučenim i izoliranim pojedincima, no istraživanje zadarskih sociologa pokazuje suprotan trend. - Čak 59 posto naših gamera igra s osobama koje poznaje u stvarnom životu. To je, također, u skladu s istraživanjima u drugim zemljama gdje je uočeno da je dobar dio igračkih aktivnosti vezan uz vršnjake ili općenito prijateljske odnose - rekao je Krolo i istaknuo da će sustavna analiza hrvatskih gamera biti objavljena u nekim od stručnih i znanstvenih časopisa.