Prilikom posjeta ronilačkom centru Rovinj sub u Rovinju i obilaska olupine broda Baron Gautsch tražili smo perisku.
Periska je endemična vrsta Sredozemnog mora. U Jadranskom moru mogla se naći na pjeskovitim i muljevitim dnima od 0.5 do 40 metara dubine. U povijesti se od njenih niti tkalo zlatno runo ili morska svila. Mogla je narasti preko jednog metra. I bila je najveća školjka Jadrana. Ponos našeg čistog mora sada je pred izumiranjem. „Groblja sa stećcima” podsjećaju nas da je nekad: periska, lostura, lošćura, Pinna nobilis, školjkaš iz porodice lepezastih školjki živjela u Jadranu.
Sve je krenulo na jugoistočnoj obali Španjolske 2016. godine. Masovni pomori Pinne nobilis su se redali u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Tri godine kasnije U svibnju 2019. godine pomor je opažen na Elafitima, a kasnije u listopadu objavljena je vijest da u Parku prirode Lastovo više nema živih jedinki vrste. Nije mi jasno zašto smo čekali na konkretnu akciju tri godine, pa čak i kasnije dok se pošast širila Jadranom. Zar stvarno svi zajedno nismo mogli učiniti više. Sada nam ostaje samo da brojimo mrtve i nadamo se da će neka od desetak plemenitih periski, koje su opstale razviti imunost na bolest. Da, desetak živih jedinki pronadjeno je u cijelom Jadranu. Toliko ih je bilo u nekoliko kvadratnih metara. Sada su ostale samo mrtve ljušture i slabašna nada.
U Jadranu postoje tri vrste, iako su pod zaštitom pravilnika o strogo zaštićenim vrstama četiri periske. Do ove nelogičnosti dolazi jer se Atrina pectinata nekad koristila kao sinonim za Atrina fragilis, pa su obije zaštićene. Atrina živi na većim dubinama, čak i do 400 m i poznata je kao dubinska periska. Zaštićena je bila i Pinna rudis, za koju se mislilo da je prije više od sto godina nestala iz Jadrana. U novonastalom očajničkom pokušaju da se pronađu živi primjerci Pinne nobilis pronađena je Pinna rudis. Svi pronađeni primjerci bili su živi, što ukazuje da pomor ne djeluje na njih.
Kada smo dobili informaciju o periski u utrobi Barona Gautscha, poveselili smo se da ćemo locirati izumirujuću Pinnu nobilis. Zatim smo pristali i na davno izgubljenu Pinnu Rudis. Eventualna činjenica da Atrina fragilis živi na dubini manjoj od 40 metra također je intrigantna.
U svakom slučaju kontaktirali smo desetak stručnjaka s tog područja i nitko sa sigurnošću nije mogao ukazati niti na jednu od tri vrste. Mahom se slažu da barunova periska ne bi trebala biti Rudis, jer nije na kamenitom dnu. Svi naginju da bi mogla biti dubinska Atrina fragilis. Samo je jedan od stručnjaka decidirano rekao: Atrina fragilis, cca. 3 godine starosti. Postoje dvije nedoumice vezane za dubinu i ljuskice koje se nalaze na oklopu.
Naime dubinska ima ravnu školjku bez ljuskica, osim ako je u mladoj fazi. Naša pak ima izražene ljuskice, pa bi mogla biti i Pinna Nobilis. Kako sada stoje stvari periska je živa i u dobrom stanju, vodimo ju kao Atrinu fragilis. Kroz par godina kada izraste (godišnje po nekoliko centimetara) znat ćemo sa sigurnošću o kojoj se vrsti radi.
