NAJVEĆA MARINA NA SVIJETU

S prekrasnom obalom i bogatom kulturnom baštinom, Hrvatska je postala vrhunska destinacija za nautičare

 Aleksandar Gospić/HTZ
Duž obale nautičare čeka 1244 otoka, otočića, hridi i grebena s tisućama vezova dostupnih tijekom cijele godine i suvremene marine

Nautički turizam postaje sve popularniji oblik turizma u Hrvatskoj koji privlači posjetitelje iz cijelog svijeta. Sa svojim kristalno čistim morem, prekrasnom obalom i bogatom kulturnom baštinom, Hrvatska je postala vrhunska destinacija za čarteriranje jedrilica, ali i za ostale vrste plovila za razonodu, poput, obiteljskih brodica, motornih plovila i jahti, katamarana, gumenjaka, pa i morskih kajaka. Duž obale dugačke čak 6278 kilometara nautičare čeka 1244 otoka, otočića, hridi i grebena s tisućama mokrih i suhih vezova dostupnih tijekom cijele godine i suvremene marine u kojima mogu unajmiti jahtu i pohađati profesionalne tečajeve jedrenja. Svake godine ih se gradi sve više, a posjetiteljima pružaju sve što im je potrebno za uspješan nautički odmor, od usluga privezivanja i opskrbe gorivom do restorana i trgovina.

Osim marina, gotovo svako malo mjesto uz more nudi i uslugu priveza čime se Hrvatska na određeni način može smatrati najvećom marinom na svijetu. Jedna od posebnosti nautičkog turizma u Lijepoj našoj je mogućnost spajanja nautičkog i kulturnog turizma. Mnogi posjetitelji odlučuju ploviti dalmatinskom obalom, zaustavljajući se u povijesnim mjestima i gradovima na putu. To im omogućuje da dožive bogatu hrvatsku kulturnu baštinu dok uživaju u prirodnim ljepotama obale. Najbolje doba godine za plovidbu jest kasno proljeće i rana jesen, kada su temperature umjerenije, more mirno i vjetrovi povoljniji. Iako su među najpopularnijim odredištima Dubrovnik, Split, Hvar i Zadar, mogućnosti za nautičare su mnogobrojne. Mogu istražiti mjesta od ljupkoga Cavtata i tajnovitog otoka Lokruma, Vele Luke na Korčuli, Visa, doploviti do Lošinja i Istre, obići otoke Kornatskog arhipelaga, usidriti se u jednom od brojnih zaljeva, uživati u podvodnom ribolovu na Paklinskim otocima, posjetiti čuveni svjetionik na Palagruži, najudaljenijem hrvatskom otoku, usidriti se na nevjerojatnim Elafitskim otocima... A nenaseljene uvale diljem obale kriju posebne priče. Nautičari se mogu usidriti na istim mjestima gdje su se nekada vezivale tisućama godina stare ilirske brodice ili rimske galije i uživati u kupanju u kristalno čistom moru bez publike te promatrati zvjezdano nebo u miru i tišini, i to u jednom od rijetkih kutaka Sredozemlja u kojima nema baš nikakvog utjecaja civilizacije.

image
Hrvoje Serdar/HTZ

Višejezični portal

S obzirom na važnost nautike kao turističkog proizvoda, ali i nautičkih gostiju koji predstavljaju jedne od najboljih potrošača na destinaciji, Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture razvili su višejezičan portal nautika.evisitor.hr, koji od 2021. godine predstavlja jedini način plaćanja turističke pristojbe u nautici.

Riječ je o naknadi koja se inače plaćala u lučkim kapetanijama i ispostavama, a uspostavom ovog portala nautičari, koji su vlasnici plovila koje nije plovni objekt nautičkog turizma, turističku pristojbu više ne mogu kupiti u prostorijama lučkih kapetanija i ispostava.

Osim na hrvatskom, portal je dostupan i na engleskom, njemačkom, talijanskom, slovenskom, češkom, nizozemskom, francuskom, mađarskom, poljskom i slovačkom jeziku, a korisnika na jednostavan i pregledan način vodi kroz proces prijave i plaćanja turističke pristojbe.

image
Zoran Jelača/HTZ

Riječna krstarenja

Hrvatska riječna pristaništa od prošloga ljeta imaju zajednički vizualni identitet.

Izrađen je logotip, šest jednakih jarbola i sedam zastava za dunavska pristaništa Aljmaš, Batinu, Vukovar i Ilok, dravsko u Osijeku te savska pristaništa u Slavonskom Brodu i Sisku.

Projekt je nastao u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, u cilju da podigne svijest i interes turističkog sektora za područje nautičkog turizma riječnih kružnih putovanja.

“Zajednički vizualni identitet i njegova primjena na svih sedam riječnih pristaništa promovira i jača vidljivost i poziciju Hrvatskog Podunavlja i rijeke Save na tržištu organiziranog turističkog prometa za riječna krstarenja”, istaknuli su iz Hrvatske turističke zajednice.

Dodatno se ulaže i u infrastrukturu kako bi riječni turizam u Hrvatskoj bio sve atraktivniji.

A ploveći Hrvatskom mogu otkriti čari autentične, pretežno mediteranske prehrane koja se temelji na svježim lokalnim namirnicama, koju oni koji su plovili Jadranom dobro poznaju.

Ova je industrija, naime, stvorila tisuće radnih mjesta, posebno u obalnim područjima, i pomogla je u jačanju lokalnih poduzeća kao što su restorani, hoteli i suvenirnice. Međutim, brzi rast nautičkog turizma također je izazvao zabrinutost o njegovom utjecaju na okoliš. Porast brodskog prometa doveo je do onečišćenja vode, erozije obalnih područja i oštećenja morskih ekosustava. Kako bi riješila te probleme, Hrvatska je provela nekoliko mjera za osiguranje održivog nautičkog turizma. To uključuje uspostavu zaštićenih morskih područja, razvoj ekološki prihvatljivih marina i promicanje odgovorne plovidbe.

Također, posljednjih godina intenzivno se razvija i riječno krstarenje, a sve veća ulaganja u ovaj nautički segment prati i povećani interes turista. Kako riječna krstarenja obično imaju manje brodove, putnici mogu uživati u intimnijem i personaliziranom iskustvu dok uživaju u zapanjujućem krajoliku, a duž riječnih obala mogu promatrati i jedinstvene arhitektonske znamenitosti, poput dvoraca, tvrđava i crkava. Hrvatska ima neke od najboljih rijeka za krstarenje u Europi, svaka sa svojim jedinstvenim značajkama i atrakcijama. Poznate su po svojim kristalno čistim vodama koje su idealne za plivanje, ronjenje i druge vodene aktivnosti. Rijeka Krka, na primjer, dom je Nacionalnog parka Krka, koji se može pohvaliti sa sedam zadivljujućih slapova i bogatom florom i faunom. Mrežnica je još jedna popularna rijeka za krstarenje u Hrvatskoj, poznata po bistroj tirkiznoj vodi, a Dunav, s druge strane, nudi kulturno bogato iskustvo krstarenja sa svojim povijesnim gradovima i lokalnom kuhinjom. Ova vrsta putovanja nudi i mogućnost aktivnog turizma, poput pješačenja i vožnje biciklom, omogućujući posjetiteljima da istražuju prirodne ljepote Hrvatske na aktivniji i zanimljiviji način.

image

HTZ

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. travanj 2024 22:14