Dvorac Veliki Tabor
Desinić
Dvorac Veliki Tabor
Otvoreno: 1. 4. - 30. 9. radnim danom od 9 do 17 sati, subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati; u listopadu i ožujku radnim danom od 9 do 16 sati, subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 17 sati; od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati
* Zadnji ulaz u muzej je sat vremena prije zatvaranja.
Zatvoreno: ponedjeljkom i utorkom 2. 11. - 31. 3., 1. siječnja, na Uskrs, 1. studenoga, 25. i 26. prosinca
Ulaznice: Odrasli 25 kn, djeca, studenti i umirovljenici 15 kn, obiteljska ulaznica 55 kn
Kad prilazite Velikom Taboru, na trenutak vam se učini kao da ste u bajci ili barem crtiću. Okrugle kule i crveni krovovi ovog, jednog od najbolje sačuvanih srednjovjekovnih i renesansnim utvrđenih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj sve su ono što zamišljate da jedan dvorac mora biti. A kada čujete legendu koju kriju njegovi zidovi, bajka postaje još stvarnija. Sin uglednog grofa Celjskog, Fridrik, ludo se zaljubio u pučanku Veroniku. Njegov je otac bio protiv mladih ljubavnika i učinio je sve da ih razdvoji, a na kraju je Veroniku i pogubio. Tužna bajka.
Veliki tabor
Uz najavu, u dvorcu je moguće dogovoriti tematske obilaske, s naglascima na povijesti, arhitekturi, legendama... U samom dvoru često se priređuju i izložbe, a domaćin je i Tabor film festivala.
Dvorac Oršić
Gornja Stubica
Dvorac Oršić
Otvoreno: 1. 10. - 31. 3. od 9 do 17 sati, 1. 4. - 30. 9. od 9 do 19 sati
Ulaznice: 25 kn odrasli, 15 kn djeca i umirovljenici, obiteljska ulaznica 55 kuna
dvorac Oršić
Dvorac Oršić, Gornja Stubica
Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici
Kako su živjeli plemići i velikaši, a kako seljaci? Kako su provodili dane i što je naposlijetku ponukalo seljake da se pobune zbog svojeg potlačenog položaja? Jedinstven uvid u ovaj uzbudljiv dio hrvatske povijesti krije dvorac Oršić u Gornjoj Stubici, u kojem je smješten i Muzej seljačkih buna, a nedaleko od njega je i slavna Gupčeva lipa, jedini preživjeli svjedok povijesne bune. Dvorac je odlično očuvan, a postav muzeja sastoji se od nekoliko zbirki: kulturno-povijesne, likovne, etnografske, arheološke, zbirke zagorskog suvenira, zbirke razglednica i fotografija, zbirke oružja i opreme, zbirke Viktorije Oršić, a ovdje su pohranjeni i arheološki nalazi sa staroga grada Konjščine.
Svake se godine oživljava povijest kostimiranom bitkom kod dvorca, što je idealna prilika za posjet!
Trakošćan
Bednja
Dvorac Trakošćan
Otvoreno: 1. 4. - 31. 10. od 9 do 20 sati; 1. 11. - 31. 3. od 9 do 17 sati
Muzej je otvoren svaki dan, uključujući vikende i blagdane.
Ulaznice: park 1 kn; park + dvorac - odrasli 40 kn, učenici (do 18 godina) 20 kn, djeca do sedam godina besplatno
Bez sumnje jedan od najljepših, a vjerojatno i najljepši hrvatski dvorac smjestio se na brežuljku, okružen bajkovitom šumom i jezerom. Odlično očuvan, ne samo kao objekt nego i svjedok vremena i života njegovih vlasnika tijekom povijesti.
Utvrda iz koje je nastao dvorac koji danas znamo kao Trakošćan nastala je još u 13. stoljeću, a pod tim se imenom spominje već u 14. stoljeću. Tijekom burne povijesti nadograđivao se i mijenjali su se vlasnici, no najveći dio povijesti iz njega su vladali grofovi Drašković, koji su mu i dali današnji repoznatljiv izgled i pečat. Polovinom 19. st. Juraj V. Drašković grad obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš pretvara u romantičarski perivoj. Iduće generacije povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944., kada je dvorac nacionaliziran.
Dvorac Gjalski/Gredice
Zabok
Dvorac Gjalski
Zatvoreno za javnost zbog preuređenja, ali se može razgledati izvana.
Uz sam Zabok smjestio se dvorac koji je donedavno bio omiljeno odredište za obiteljske, svečane i poslovne ručkove i večere, a trenutno ga novi vlasnik obnavlja, nakon čega će, najavljuje, ponovo biti ucrtan na hotelsku i gastronomsku kartu Hrvatske. Iako je službeno ime dvorca Gredice, poznatiji je pod imenom Gjalski, prema svojem najpoznatijem gospodaru, književniku Ljubi Babiću, poznatijem pod pseudonimom Ksaver Šandor Đalski. Dvorac ima oko 1700 četvornih metara površine te oko 24.000 četvornih metara zemljišta, a s njegove se terase pruža prekrasan pogled na Medvednicu.
Dvorac Miljana
Miljana
Dvorac Miljana
Zatvoren za javnost, ali ga možete razgledati izvana.
Čak i ako ne uspijete dogovoriti obilazak interijera dvorca koji je u privatnom vlasništvu, toliko je slikovit da se isplati navratiti do njega prilikom obilaska Zagorja i vidjeti ga barem izvana. Kako stoji na stranicama TZ-a Kumrovec - Desinić - Zagorska sela, gradnja dvorca počela je krajem 16. stoljeća pod vlasništvom obitelji Rattkay. Građen je od lomljenog kamena i opeke, a koncipiran je kao četverokrilni objekt s unutrašnjim dvorištem što ga zatvaraju krila nejednake širine i visine. Osim glavne zgrade, dvorac čine i gospodarske zgrade, vrtovi i perivoj. I interijer krije vrijedne umjetničke dokumente vremena u kojem je dvorac nastajao, tako da je Miljana jedan od najuređenijih i najočuvanijih dvoraca u Hrvatskoj.
Dvorac Oršić
Bistra
Zatvoren za razgledavanje, osim izvana, jer je u njemu smještena bolnica.
Sagrađen je krajem 18. stoljeća u baroknom stilu, a dao ga je napraviti Krsto Oršić kao ljetnu obiteljsku rezidenciju. Sadašnji izgled dvorca neznatno je izmijenjen u stilu i originalnosti, i to 1947. godine, kada je sredstvima UNICEF-a adaptiran za namjenu dječjeg oporavilišta, odnosno odmarališta. Danas se u dvorcu nalazi Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi.
U kompleksu dvorca nalazi se kapelica svetog Josipa, također građena u baroknom stilu, s naročito naglašenim korom i orguljama koje je izradio čuveni graditelj orgulja iz Celja Franjo Šulc. U ovalnoj dvorani su vrijedna intarzirana vrata i oslikani zidovi i strop.