INTERVJU ZA JUTARNJI

Sanja Musić Milanović apelira: ‘Mnoge škole nemaju ni kuhinju ni blagovaonicu, a nedostaje i sportskih dvorana‘

Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović u intervjuu uoči početka školske godine istaknula je da su naša djeca među najdebljima u Europi, a pandemija je dodatno pogoršala situaciju
Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović
 Neja Markicevic/Cropix

Djeca u Hrvatskoj ne jedu voće i povrće, izbjegavaju doručak, ali zato često piju sokove s dodanim šećerom i 'zalijepljeni' su za ekrane umjesto da se bave nekom fizičkom aktivnosti - zato su među najdebljima u Europi.

Gorka je to istina na koju iz godine u godinu, svaki put uz podršku novih istraživanja, upozorava naša prva dama, supruga predsjednika Zorana Milanovića, prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović s kojom smo razgovarali uoči početka nove školske godine.

- U Hrvatskoj svako treće dijete u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što nas smješta među europske zemlje najpogođenije tim problemom. Ispred nas samo su Cipar, Španjolska, Grčka, Italija, San Marino i Crna Gora. Može se uočiti kako je ovaj problem češće prisutan u zemljama Mediterana nego u sjevernim europskim zemljama - ističe prof. dr. sc. Musić Milanović, profesorica na zagrebačkom Medicinskom fakultetu i voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gdje među ostalim vodi projekt 'Živjeti zdravo' s naglaskom na debljinu koja je, kaže, rizičan čimbenik za razvoj brojnih smrtonosnih bolesti.

image
Kwanchaichaiudom

- Uspoređujući podatke po regijama unutar Hrvatske, najmanji udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 30 posto, dok ih je u Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji nešto više, 36 posto i 37 posto - rekla je.

Upitali smo ju i što su glavni razlozi ovih zabrinjavajućih rezultata.

Ruralna područja su najkritičnija

- Problem prekomjerne tjelesne mase i debljine najmanji je u većim gradovima, gdje iznosi 32 posto, a raste smanjenjem razine urbanizacije te je najveći u ruralnim područjima, gdje iznosi 39 posto, što ukazuje na važnost usmjeravanja intervencija prema ruralnim područjima koja su udaljena od centralnih zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova, koje najčešće provode preventivne programe.

image
Neja Markicevic/Cropix

Također, podaci iz istraživanja Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska iz 2019. godine pokazuju nam kako čak 80 posto djece u Hrvatskoj ne pojede povrće svaki dan, a dva od tri djeteta ne jedu voće svaki dan. Zabrinjava nas i činjenica da 37 posto djece pije sokove s dodanim šećerom više od tri puta tjedno, a čak 32 posto djece ne doručkuje svakodnevno. Istovremeno, djeca provode mnogo vremena pred ekranima, gotovo 80 posto djece u dobi od osam godina vikendom provede dva ili više sati dnevno gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje - naglašava 52- godišnja Musić Milanović.

Škole i vrtići okruženja su koja imaju velik utjecaj na razvoj zdravih navika u djece. Edukacija djece, ali i stvaranje uvjeta u okruženju koji potiču tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu i čine ih lako dostupnima i privlačnima od neizmjerne je važnosti, smatra prva dama i ističe koje je to korake u školama i vrtićima nužno povući kako bi se zaustavio ovaj negativan trend.

image
Berislava Picek/Cropix

- Svaka bi osnovna škola trebala osigurati prehranu za svoje učenike tijekom njihovog boravka u školi koja je u skladu s Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama. Međutim, škole se na tom polju suočavaju s velikim materijalnim i kadrovskim problemima. Velik broj škola nema školsku kuhinju ni blagovaonicu, a taj je problem posebno izražen u Dalmaciji. Zajednički školski obroci važni su za stvaranje pozitivnog odnosa prema hrani, upoznavanje novih namirnica i izgradnju pravilnih prehrambenih navika. Iz tog razloga, od prošle godine slavimo i Tjedan školskog doručka u listopadu kako bismo kroz zabavne i interaktivne aktivnosti promicali važnost zajedničkog školskog doručka i pokazali koliko cijenimo svakodnevni trud i napor školskih kuhara i kuharica koji u različitim uvjetima svakog dana pripremaju stotine doručaka za našu djecu - rekla nam je Musić Milanović dodajući kako se nada da će im se i ove godine mnogo školskih kuhara, učitelja, djece i roditelja pridružiti u zajedničkoj proslavi školskog doručka u tjednu od 11. do 15. listopada.

U školama treba više tjelesne aktivnosti

Kaže i da je iznimno važno očuvati taj prirodni nagon za pokretom s kojim djeca dolaze u školu.

image
Katarzynabialasiewicz

- Valjalo bi povećati udio vremena koji djeca provode u tjelesnoj aktivnosti za vrijeme školskog dana i nuditi im besplatne sportske sadržaje u koje se djeca mogu uključiti prema izboru. I ovdje, nažalost, postoji problem nedostatka sportskih dvorana u mnogim školama. Upravo iz tog razloga, u sklopu projekta 'Živjeti zdravo', osmislili smo Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece namijenjen osnovnim školama koje nemaju sportsku dvoranu. Radi se o setu kineziološke opreme koja je šarena, zabavna, sigurna za djecu, lako se i brzo postavlja i uklanja te se može koristiti u učionici ili drugim unutarnjim prostorima, baš kao i vani, na školskom igralištu ili u dvorištu. Poligonima za tjelesnu aktivnost školske djece opremili smo 120 matičnih osnovnih škola u Hrvatskoj koje nemaju sportsku dvoranu, a sada još i 1000 područnih osnovnih škola bez sportske dvorane, a sve kako bismo stvorili okruženje u kojem djeca imaju mogućnosti za kontinuiranom provedbom tjelesne aktivnosti - rekla je Sanja Musić Milanović, koja je po struci epidemiologinja, početkom godine sudjelovala je i u cijepljenju stanovnika protiv koronavirusa u potresom pogođenom području Petrinje. Svjesna je, kaže, kako je lanjska godina, kada su se djeca mahom školovala na daljinu zasigurno znatno utjecala na pogoršanje stanja naših školaraca.

image
Marko Todorov/Cropix

Čekaju se posljednice pandemije na zdravlje djece

- Mjere obrane od zaraze koronavirusom donijele su mnoge promjene u životima školske djece. Zbog praćenja nastave online provodili su više vremena pred ekranima, brojne sportske aktivnosti bile su prekinute, a svakako možemo pretpostaviti da je i došlo do promjene u prehrambenim navikama djece. Možemo očekivati da su ovakve promjene imale i određene posljedice na zdravlje djece. Međutim, ova pandemija nam je pokazala da javnozdravstvene politike mogu biti u fokusu društva, i nadam se da to nećemo zaboraviti u procesu oporavka od pandemije - smatra Musić Milanović.

image
Tom Dubravec/Cropix

Budući da je i sama majka dvojice sinova, 23-godišnjeg Ante Jakova i 16-godišnjeg Marka, Sanja Musić Milanović zna koliko je roditeljima ponekad teško približiti djeci voće i povrće te zdrave obroke koje mališani često odbijaju i radije posežu za slatkišima.

- Roditelji bi svakako trebali djecu uključiti u planiranje i pripremu zajedničkih obroka te zajedno s njima redovito provoditi aktivnosti u prirodi. Važno je i da roditelji svojim primjerom pokažu kako raznovrsna prehrana i rekreacija nisu dosadni, već naprotiv, nešto čemu se možemo i trebamo veseliti. Ipak, ne smijemo svu odgovornost prebaciti na roditelje. Na nama je kao društvu da učinimo što više možemo da osiguramo uvjete u kojima će zdravi izbori biti i lakši izbori - zaključuje prva dama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 06:52