Vremena su malo-je-reći zanimljiva kad klinički psiholozi poput glazbenih zvijezda pune dvorane i stadione, kako što je slučaj s Jordanom Petersonom koji je trenutno na europskoj turneji. Živimo u doba spektakla. Peterson je čovjek koji načinom na koji govori a i onim što govori intrigira, ponekad i visoko polarizira ljude pa rasprodane karte za njegovo predavanje nisu iznenađenje.
Na ulazu u zagrebačku dvoranu Lisinski susreli smo dvije Francuskinje koje su u Zagreb iz Pariza došle samo Petersonova predavanja radi, jer u Francuskoj neće gostovati za ove turneje. "Otići ćemo par dana na hrvatsku obalu, ostati na kratkom godišnjem, ali sve smo to organizirale da bismo bile večeras ovdje", kažu.
Među publikom je puno ljudi iz Splita, Osijeka, doslovce iz svih dijelova Hrvatske. Dominiraju mlađi muškarci. Četiri prijatelja iz Osijeka, svi studenti u ranim dvadesetima, također su u Zagrebu došli zbog Petersona, kažu uz kartu koja je 500 kuna još će toliko potroši na put i smještaj.
'Promijenio mi je život'
"Da je i 10 000 kuna ne bi bilo previše. Taj je čovjek promijenio moj život", komentira student kineziologije dok pogledava u mobitel kojega drži u ruci posve tetovirane podlaktice na kojoj je citat iz Biblije.
Čitao je prvi Petersonovu knjigu s 12 pravila za život, novu još nije uzeo. Radije, kaže, prati njegova predavanja na YouTubeu. "Polako to sjeda u mene. Lakše mi je pratiti predavanja negoli čitati", komentira.
Par iz Ljubljane došao je, nakon što su Jordana Petersona slušali u dvorani Tivoli u nedjelju, čuti predavanje i večeras u Zagrebu. "Svjesni smo da će predavanje vjerojatno biti slično, ovisi o pitanjima publike, doduše. Išli bismo i u Beograd, ali za Beograd nemamo karte", kažu.
Petersonov dolazak na pozornicu Lisinskog pratio zaglušujući, frenetičan pljesak.
Petersonovu publiku zanimalo je, primjerice, što bi rekao Raskoljnikovu da je prije no što je ubio staricu došao kod njega na psihoterapiju. Na to je pitanje Peterson odgovarao dulje od pola sata, govoreći o Dostojevskom kao genijalnom piscu, kazavši da ne zna nikoga tko je tako psihološki moćno portretirao likove. "Zanima li vas sociologija, bolji je Tolstoj, Dostojevski je jači u psihologizaciji likova", zaključuje.
Osim o Raskoljnikovu, govorio je i o "Braći Karamazovima", radio usporedbu između Ivana, intelektualno superiornog i Aljoše, etički jakog lika pa došao do "Idiota" te naposljetku govorio o mladim ljudima koji uzimaju puške i čine masovna ubojstva po školama. Pozvao je medije da ne objavljuju identitete ubojica, da im ne priušte bolesno zadovoljstvo slave koje sve ubojice danas dobiju te naposljetku opširno govorio o odnosu dobra i zla, zaključivši da je dobro puno jače od zla.
Europsku je turneju počeo prije par dana sa Stockholmom, Oslom, Kopenhagenom, nakon Budimpešte, Ljubljane, Zagreba, Beograda i Varšave ide u baltičke zemlje, Veliku Britaniju i Irsku, najesen će u Australiju i Novi Zeland, potom u Kanadu, SAD…
Volio bi ići u Rim i Jeruzalem
Upitan zašto ne gostuje u nekima od zemalja zapadne Europe, konkretno u Njemačkoj odgovorio je da "to sigurno ne znači da ne voli Njemačku. Organizacija turneje je komplicirana. Treba posložiti gradove i dvorane na način da je to logično i fizički izvedivo. Sad smo posložili trinaest gradova. U rujnu se vraćamo u Europu. Bit ćemo tad i u Berlinu i Zurichu. Nastojat ćemo biti u zemljama koje sad nismo obišli. No, nećemo ići u Španjolsku i Italiju. Volio bih ići u Rim i Jeruzalem", kazao je.
Zadnjih pet-šest godina Peterson je postao globalno, ili barem u zapadnom dijelu svijeta, krajnje prepoznatljiv, nametnuo se svojim predavanjima na YouTubeu, čestim intervjuima i sudjelovanjima na raznim panelima. Postao je poznat kad se usprotivio korištenju rodno neutralnih zamjenica, zapravo obavezi oslovljavanja sugrađana rodnim zamjenicama sukladno njihovom osobnom izboru.
Bavi se psihologijom ličnosti, psihoanalizom i socijalnom psihologijom, ali piše i govori i o temama iz religije i politologije. Njegovi politički stavovi učinili su ga neformalnim glasnogovornikom konzervativne desnice. Nametnuo se kao čuvar tradicionalnih vrijednosti od navale, kako ih on naziva, neomarksista koji, drži Peterson, dominiraju na sveučilištima u Kanadi i SAD-u te u medijima.
Prije pet godina objavio je "12 pravila za život: protuotrov za kaos" koja je postala svjetski bestseler.
Na aktualnoj turneji u sklopu koje je večeras govorio u Zagrebu Peterson promovira svoju novu knjigu "Izvan reda". Podnaslov joj je "Još 12 pravila život", dakle svojevrsni je nastavak one prve s 12 pravila, a u nas ju je, kao i druge Petersonove knjige, izdao Verbum. Napisana je neposredno prije i za vrijeme pandemije, u doba kad je i sam autor proživljavao vrlo tešku krizu.
Ponovno učio hodati
Peterson je, objašnjava u uvodniku knjige "Izvana reda" godinama uzimao anksiolitike ne bi li ublažio dugotrajnu, iscrpljujuću anksioznost za koju drži da je posljedica autoimune reakcije na hranu. Potom su u kratko vrijeme i njegova kćer i supruga imale ozbiljne zdravstvene probleme. Tammy Peterson oboljela od teškog oblika karcinoma bubrega, pedeset su godina skupa i, kako kaže Peterson, suprugu silno voli. Preplavio ga je strah da će je izgubiti pa je posegnuo za većom dozom lijeka benzodiazepina što je dovelo, kaže, do tri mjeseca užasne anksioznosti, nekontrolirane hipersomnije, stravične akatizije (niz nervoznih pokreta poput vrćenja nogama, ljuljanja, tapšanja rukama, nemogućnost da se na duže vrijeme zadrži ista pozicija) i golemog apetita pa je potražio pomoć prvo na klinici za odvikavanje u Americi, pa u Moskvi, potom u Beogradu.
U Moskvi se liječio postupcima koji se u Sjevernoj Americi ne koriste, jer ih drže preopasnim, stavili su ga osam dana u medicinski induciranu komu ne bi li za vrijeme najgore apstinencijske krize bio bez svijesti.
Nakon toga je ponovo morao učiti hodati, zakopčati odjeću, samostalno leći u krevet, ispravno postaviti ruke na tipkovnici i tipkati.
Prošao je teško razdoblje iz kojega ga je, kaže, spasila ljubav prema obitelji, ljubav obitelji prema njemu, ohrabrenje koje su mu obitelj pružili i to što ima smislen posao…
Piše da je veći dio vremena vjerovao da će umrijeti u jednoj od brojnih bolnica u kojima je hospitaliziran. "Da sam zapao u ogorčenje, primjerice, vjerujem da bi me to došlo glave… "
Zašto "Izvan reda?" Red je, kaže Peterson, istražen. Ali, svako stanje reda, ma kako sigurno i udobno bilo, ima svoje brojne mane. Red može postati suviše rigidan, toliko da, zbog želje da se nametne što više kontrole, može zaprijetiti totalitarizam, a to znači riskirati opasno ograničavanje svih psiholoških i društvenih promjena nužnih za održavanje prilagodljivosti svijetu koji je u stalnim promjenama.
Kaos je anomalija, novost, nepredvidljivost, preobrazba. Ponekad je kaos gotovo suptilan, a ponekad se pojavi na užasan način. Stanje reda samo po sebi nije ništa bolje niti gore od stanja kaosa, ocjenjuje Peterson. Osnovna tema knjige "Izvan reda" je istražiti kako možemo izbjeći opasnosti pretjerane sigurnosti i kontrole.
