Najprevođenija hrvatska književnica Slavenka Drakulić ima novu knjigu eseja, naslovljenu "Café Europa Revisited: How to Survive Post-Communism”.
Naime, 5. siječnja izdanje je objavljeno u SAD-u; u nakladi Penguin Random Housea knjiga je izašla u papirnatom, audio i Kindle izdanju, a to je sedma knjiga ove spisateljice koju objavljuje ta izdavačka kuća.
Veliki svjetski mediji već ju obilato preporučuju. Našla se, među ostalim, u književnim preporukama The New York Timesa “u kojima ćete možda pronaći novu Elenu Ferrante”, dok u New Yorkeru kažu da njen “kompozitni portret osigurava kristalni pogled na europske vrijednosti”.
- Prije 25 godina sam napisala “Café Europa”. Ovo je drugi dio iste knjige – kaže Slavenka Drakulić, dodajući da je “Café Europa” (objavljen 1996. godine) napisan direktno nakon kolapsa komunističkog režima, no u desetljećima koja su prošla od prvog izdanja su se brojne stvari promijenile.
- Nakon pada Berlinskog zida 9. studenog 1989., cijeli je svijet vjerovao da je komunizmu došao kraj. Tako i jest bilo, no bio je to kraj samo političkog režima. Režim se može promijeniti preko noći, ali je to bio tek početak društvenih i ekonomskih promjena za koje treba vremena – govori spisateljica Drakulić.
Ljudi imaju navike i tradicije koje mogu biti velika prepreka gradnji demokracije, tumači.
- 30 godina nakon, možete vidjeti da su bivše komunističke države formalno demokratske, ali u nekima je državno vodstvo i dalje autoritarno, kao, primjerice, u Mađarskoj. Tako da, politička promjena nije dovoljna – kaže.
Svakodnevna iskustva
Iako na makrorazini priče koje piše Slavenka Drakulić oslikavaju političku situaciju u (istočnoj) Europi, ona ne čini to kroz političku teoriju, nego piše o svakodnevnim iskustvima ljudi. Trenutno su dva eseja iz zbirke dostupna za čitanje online, na engleskom. Prvi je objavljen na The Paris Reviewu, a nosi naslov “Beatlemania in Yugoslavia”. Motivi su rock'n'roll, popularna “bitlsica”, minice koje roditeljima zadaju glavobolje, radio Luxembourg koji je u zemljama bivše Jugoslavije bio izlog u Zapad.
Drugi je izašao na Literary Hubu, a nosi naslov “Cold War Turned Flavor War: On European Food Disparity, From East to West”. U njemu Slavenka Drakulić piše o prvom susretu s Nutellom te razlici u kvaliteti hrane u zemljama istočne i zapadne Europe.
Hrvatsko izdanje knjige sprema se za jesen, a izlazi u Frakturinoj nakladi, i to u prijevodu njezine kćeri Rujane Jeger.
- “Café Europa” je djelo koje je obilježilo naše gledanje na istočnu Europu u odnosu na Zapad. Danas, kada je tranzicija završila, Slavenka u novoj zbirci eseja ponovno pogađa i opisuje najzanimljivije stvari u kojima se ogleda što točno istok i jugoistok Europe čini drugačijima od Zapada, iako nam se Zapad zapravo u međuvremenu na neki način približio – kaže izdavač Seid Serdarević.
Slavenka Drakulić nam dalje govori o tome po čemu se “Café Europa” razlikuje od “Café Europa Revisited”.
- U posljednjim su desteljećima ljudi iz bivših komunističkih zemalja razvili kompleks inferiornosti. U prvom desetljeću su prevladavali entuzijazam i nada, svi smo bili sretni što smo oslobođeni komunizma, a bili smo i puni nade za bolje živote. Sloboda je bila jednako važna kao konzumerizam – kaže, pa nastavlja: - Lišeni toliko osonovnih stvari, ljudi su svoj uspjeh mjerili kroz svoju mogućnost da do njih dođu. Ali očekivali su ravnopravnost sa Zapadom u svemu, od financijskih kapaciteta do šansi za zapošljavanje, kao i iste plaće. Kada su otkrili da to nije tako, stariji su ljudi razvili nostalgiju i brojni su počeli osjećati snažnu inferiornost, koju su opisivali kao diskriminaciju i nepravdu. Pokušala sam opisati takve situacije od dna prema vrhu, svakodnevna iskustva pretvoriti u portret društva – govori književnica Drakulić, koja je, među ostalim, u esejima pisala i o stavovima ljudi prema komunističkim ili fašističkim prošlostima njihove zemlje, istraživala koja je nova uloga Crkve i religije u postkomunizmu te što je ovo razdoblje donijelo ženskim pravima.
Podjela Istok-Zapad
Što je naučila u ovih 25 godina, kada je “Café Europa: Život nakon komunizma”, postao “Café Europa: kako preživjeti postkomunizam”?
- Promjene koje je iskusila istočna Europa su bile temeljite, a podjela Istok-Zapad je ustrajno ostajala vidljiva, dok ju je financijska kriza dodatno produbila. U godinama 2015. i 2016. je oko dva milijuna imigranata i izbjeglica iz Azije i Afrike ušlo u Europu, stvarajući novi set problema bez presedana. Dok su ih zapadne zemlje generalno, a posebno Njemačka i Švedska, dočekale s dobrodošlicom u velikim brojevima i apelirale za prihvaćanje i integraciju, bivše komunističke zemlje okrenule su se protiv izbjeglica i imigranata ograđujući se bodljikavom žicom, u čemu je prednjačila, recimo, Mađarska – kaže Slavenka Drakulić.
Nadalje, ta je nova situacija, smatra, bila gorivo za nacionalizam i desničarski populizam.
- Da bi stvar bila kompliciranija, te su zemlje (Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Češka, Slovačka, Hrvatska...) od ulaska u Europsku uniju počele gubiti ljude u internim mirgracijama unutar EU. Shvaćajući da je u razvijenijim dijelovima Unije bolja šansa za zaradu novca, mladi su se počeli seliti. No to je i prvi puta ikada da nisu samo radnici, građevinari ili čistači, nego educirani ljudi s doktorskim diplomama sa sveučilišta i slično. Istočna je Europa prvi puta osjetila odlijev mozgova, što ima ozbiljne posljedice. U konačnici, u 2020. godini se pojavio veliki test za EU. Ne samo Brexit, nego i pandemija koronavirusa. Koliko je Europska uija snažna? Može li preživjeti recentne krize? Ili čak ojačati? - pita se Slavenka Drakulić.
Inače, njezinu je knjigu već recenzirao i književni časopis Kirkus Review. “Hrvatska novinarka i književnica promišlja što je pošlo u pravom – a što u krivom smjeru – u postkomunističkoj istočnoj Europi. (…) Ovo je promišljena insajderska perspektiva na korake istočne Europe prema demokraciji,” napisali su.