Hodajući creskim klančićima, lako je zamišljati stanovnike nekih prijašnjih vremena koji su kročili ovim stazama i živjeli otočnim načinom života. Povijesna iznašašća ovoga kraja svjedoče o neraskidivoj isprepletenosti ljudi s vjerom i duhovnošću. Jedno od tih živih svjedočanstava knjižica je Franića Vodarića Cresanina, pronađena u jezgri grada Cresa sada već davne 1949. godine. Takozvana Creska muka datira krajem 17. stoljeća kada je, prema rukopisnim fraškama, višekratno upotrebljavana za uvježbavanje i nastup pred publikom. Pobožna glagoljaška drama učinila se i tada zgodnim materijalom za scensko prikazivanje. Akademik Branko Fučić, njen pronalazač, planirao ju je po pronalasku ponuditi za kazališne daske, no gušenjem Hrvatskog proljeća 1971. godine sadržaj ovoga teksta postaje nepodoban i pada u novo razdoblje šutnje sve dok 1993. godine rukopis nije ugledao svjetlo dana. Dramska životnost ovog rukopisa brzo je pronašla svoj put do kazališnih dasaka i oduševljene publike te je već 1994. godine dočekala svoje prvo kazališno izdanje.
Danas, trideset godina nakon publiciranja, ovom se izložbom želi obilježiti trideseta obljetnica prvotiska Muke. Mnogi koji su prisustvovali promociji knjige i gledali dramu na Creskoj Pjaci i danas se živo sjećaju ovog događaja kada su se na takav izvorni način susreli s Franićevim tekstom. Fotografije scenskog skazanja svjedoče o uživljenosti publike i duboku duhovnu poniranju prilikom promatranja drame. Svrha je ove izložbe Franićev tekst Creske muke učiniti dostupnim široj publici. Jedan je od ciljeva upoznati mlade generacije Cresana s ljepotom i važnošću kulturno-povijesne baštine, koja svojom bezvremenom aktualnošću može otvoriti neke nove teme, neka nova stvaranja i nova kršćanska iskustva.
O knjizi
Pisna od muke Gospodina našega Isukarsta po Matiju, Marku, Luku i Jivanu, tzv. Creska muka, djelo je Franića Vodarića Cresanina, nastalo prije 1739. godine. Ova drevna pučka duhovna drama nastala je Franićevim prebiranjem i kompilacijom više različitih sličnih srednjovjekovnih tekstova pronađenih na području istočnog Jadrana. Oslanja se prvenstveno na Muku iz 1556. g. i Tkonsku glagoljsku muku iz Tkonskog zbornika nastalog početkom 16. stoljeća. Opsegom nadilazi sve dosad poznate rukopise Muke iz toga razdoblja, sadržavajući više od 4800 stihova.
Tekst je pisan osmeračkim distihom i trima pismima: latinicom, glagoljicom i bosančicom. Uobličen je čakavskom ikavicom s elementima ekavice i creske cekavice. Djelo je pisano i namijenjeno prikazivanju pred publikom u crkvi, pred crkvom ili u nekoj bratimskoj dvorani. Za razliku od ostalih sličnih rukopisa iz ovog razdoblja, koji nemaju navedena sastavljača, Cresku Muku potpisuje Franić Vodarić Cresanin, koji se po rodu i društvenom statusu predstavlja kao težak kopač. Djelo je 1949. godine pronašao akademik Branko Fučić u jednoj kući u povijesnoj jezgri grada Cresa.
Ovaj rukopis tiskala je Katedra Čakavskog sabora Cres-Lošinj 1993. godine. Kulturno i duhovno nasljeđe ovog raritetnog, još nedovoljno istraženog djela izaziva svesrdnije dalje istraživanje i potiče na očuvanje baštine i novo stvaralačko izražavanje.
O fotografijama
Predočene fotografije djelo su gospodina Đanina Sučića Mornarića, creskog zaljubljenika u fotografiju, dugogodišnjeg creskog kroničara i kolekcionara. Fotografije su nastale 1994. godine. Prikazuju Scensko skazanje Muke Franića Vodarića Crisanina pod ravnanjem dramaturga dr. Darka Gašparovića i režisera Radovana Marčića. Televizijsku adaptaciju snimila je MBA produkcija za HTV 1994. godine.
Obilježavanje tridesete obljetnice prvotiska Muke Franića Vodarića održava se od 24. do 26. ožujka.