Britanska književnica i dobitnica Bookera, Antonia Susan Byatt poznatija kao A.S. Byatt, umrla je u 87. godini, priopćio je njezin izdavač. Byatt, čija je karijera trajala 60 godina, najpoznatija je po svome romanu iz 1990. godine "Zaposjedanje".
Izdavač Chatto & Windus koji djeluje u sklopu nakladničke kuće Penguin Random House, opisao ju je kao "jednu od najvažnijih spisateljica i kritičarki našeg vremena." "Umrla je mirno u svome domu okružena bližom obitelji", stoji u priopćenju. "Antonia je imala izvanredan um koji je stvarao jedinstvenu kreativnu viziju."
Godine 1990. objavila je roman "Zaposjedanje" koji ju je proslavio, postao najprodavanija knjiga godine i osvojio prestižnu Bookerovu nagradu za fikciju iste godine. Pisali smo i u Jutarnjem, kako je to najbolji engleski roman u posljednjih 20 godina, kada je izašao. Od iste su se autorice isticale zbirke kraće proze «Matisseove priče», «Džin iz slavujeva oka» i «Elementali: priče vatre i leda».
Kod nas je knjigu izdao nakladnik Vuković&Runjić, a tumačilo se sljedeće: "roman “Zaposjedanje” (Possession) Antonije Susan Byatt, prvi put objavljen 1990. godine, spada među najvažnije romaneskne naslove britanske književnosti u posljednjih nekoliko desetljeća. Taj je svoj status potvrdio ne samo uglednom Bookerovom nagradom, već i uvrštavanjem u popise obavezne literature na mnogim svjetskim anglistikama. Po svojim je pripovjednim interesima, ali i po značaju za povijest književnosti, “Zaposjedanje” usporedivo sa “Ženskom francuskog poručnika” Johna Fowlesa. Slično Fowlesovome, i roman Antonije Susan Byatt iz pozicije suvremene književne i kulturne teorije ocrtava djelokrug viktorijanske književnosti i kulture, i to kao baštine u temelju samih teorija kojima se danas koristimo kako bismo analizirali ne samo historijske zaloge, već i suvremenost vlastitih analitičkih pozicija. Taj se roman stoga čita i kao komentar na suvremenu proizvodnju znanja, i to ne samo u humanističkim, već i u prirodnim znanostima, jer – primjerice – prati razvoj psihoanalize od njezinih začetaka u devetnaestome stoljeću, ali i genealogiju geologije i teorije evolucije, od njihovih viktorijanskih koncepcija (Charles Darwin, Charles Lyell)
Prema romanu je snimljen istoimeni film s Gwyneth Paltrow u glavnoj ulozi, a i njezina sljedeća knjiga "Anđeli i demoni" također je dospjela na filmsko platno.
Byatt je izazvala kontroverze 2003. kada je kritizirala odrasle koji su čitali popularne knjige o Harryju Potteru britanske autorice JK Rowling.
"U magičnom svijetu gospođe Rowling nema mjesta za numinozno. Pisano je za ljude čiji su imaginativni svjetovi ograničeni na televizijske crtiće i pretjerane zrcalne svjetove sapunica, reality televizije i tračeve o slavnima", napisala je. Pisali smo o njoj, kada je bila u žiriju Sunday Timesa, s njom su još bili NIck Hornby i Hanif Kureishi, a žiri je jednoglasno je odabrao priču “Čovjek prošloga doba” koja govori o rivalstvu pisaca Tomislava Buljana i Marija Ivande. Pisac je govorio zašto je odabrao baš Hrvatsku: "Priča se u mojoj glavi otpočetka razvijala kao hrvatska priča. Svidjela mi se i ideja da je radnja dislocirana od Novog Zelanda, gdje bi čitatelji neprestano spekulirali o tome govori li o stvarnim ljudima i tko su oni. Hrvatska mi je poslužila i za posebnu, živopisnu scenografiju, što mi je jednako važno kao radnja i likovi. Što se tiče same teme, svaki je pisac osjetio rivalstvo, zavist, natjecanje, pa čak i zloću. Književnost nije natjecanje, ali neizbježno uključuje i taj element - kaže Stead koji je domaću zadaću pripreme za pisanje pošteno odradio. Detalje potrebne za priču izvlačio je iz sjećanja s putovanja u Hrvatskoj".