Megapopularna operna priča o pariškim boemima opet je na zagrebačkoj pozornici. Praizvedeno 1896. u Torinu, ovo je djelo blockbuster opernih pozornica diljem svijeta, naročito u godini u kojoj svijet žaluje što Giacomo Puccini nije 100 godina među nama, pa će tako i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu premijerno 17. svibnja izvesti slavnu operu "La Bohème", pod dirigentskim vodstvom maestra Piera Giorgia Morandija. Operu režira argentinski redatelj Mario Pontiggia, koji je već u Zagrebu, 2022. godine, režirao Puccinijevu "Toscu" i poznat je po osjećaju za estetiku i umjereni scenski luksuz.
Libreto "La Bohème" nastao je prema romanu "Prizori iz života boema" Henrija Murgera, koji opisuje studentski i umjetnički svijet pariške Latinske četvrti. Dvije su ga godine pisali Luigi Illica i Giuseppe Giacosa, tako dugo jer je skladatelj Puccini, koji je pak glazbu skladao za osam mjeseci, bio vrlo zahtjevna osoba.
Roman "Scènes de la vie de bohème" je iz 1851., dakle nastao je prije francuske belle époque (1872.-1914.), što bi značilo da ga je Puccini spretno prepoznao kao stariju, iskoristivu aluziju na svoje suvremenike impresioniste, Renoira, Maneta, Degasa, Pissarroa i druge, odnosno na zlatno doba Montmartrea, dajući majstorima kista poziciju kroz lik slikara Marcella. Naravno, u središtu je priče, kao i u gotovo svim Puccinijevim naslovima, problem ženskog lika, sirote, predobre i boležljive Mimi, koju će tumačiti Valentina Fijačko Kobić i Lana Kos.
Nova "La Bohème" priprema se u više od 120 proba, solističkih, muzičkih, zborskih, orkestralnih, orkestralno-režijskih, generalnih…
Svaki je detalj važan, a pogotovo zbog statistike drastičnog rasta gledatelja opere u posljednje tri sezone.
"Pretplata je u 2022./2023. u odnosu na sezonu 2021./2022. rasla 128 posto, 2023./2024. u odnosu na sezonu prije 84 posto. Slobodna prodaja rasla je 74 posto, odnosno 8 posto. Opera aktualno broji oko 50.148 prodanih karata u sezoni", otkrivaju nam u direkciji Opere.
Naime, daljnji rast, zaključujemo, nije previše moguć, barem u okviru postojećeg broja termina opernih predstava koje su i do dva i pol mjeseca unaprijed rasprodane. Da bi rast opernih gledatelja iznosio dodatnih 100 posto, trebalo bi biti mnogo više repriza, a taj scenarij nije izvjestan dok se ne otvori nova scena u Adžijinoj, koja je u izgradnji.
Za kostime u "La Bohème" utrošeno je više od 1000 metara različitih materijala, prvenstveno štofova, čoja, tvidova, tafta, satena, samta, čipke, kažu u kazališnoj krojačnici. Koga zanimaju kaputi vrhunskog vintage kroja, neka svakako dođe na predstavu, barem samo radi njih, vidjet će ih u desecima varijacija i boja; priredila ih je talijanska kostimografkinja Ilaria Ariemme. Pjevači kiselo ispod glasa napominju da svibanj nije baš mjesec za kaput, ali to je tako zato što je, za sada, "La Bohème" iz zimskog termina istjerao Straussov "Šišmiš".
Ako nekom "La Bohème" nije najomiljenija Puccinijeva opera, to je nerijetko zbog libreta; radi Montmartrea i čitave fantazmagorije o impresionistima, kurtizanama, kankanu, sifilisu i pojedenom uhu koja danas stane i u reprodukciju od pola eura u kineskom dućanu.
Ali redatelj Pontiggia računao je na tu vrst otpora, pa je radnju i kostime prebacio u Pariz 50-ih godina, u desetljeće kulturnog buđenja poratne Europe. Dakle, kao u Arsena, posrijedi je povratak Aznavouru i u vrijeme u kojem su "Sous le ciel de Paris" pjevali Juliette Greco, Edith Piaf i Yves Montand. Redatelj Pontiggia napominje da u istom razdoblju stasaju i najveće modne ikone.
"Pariške 50-e vrijeme su Christiana Diora i ranih godina Yves Saint Laurenta, te vrijeme u kojem djeluju Pablo Picasso te fotograf Henri Cartier-Bresson, koji fotografira Diorove revije", tumači Pontiggia.
Zanimljivo, Picasso se u 50-ima okreće reinterpretaciji djela slikarskih velikana, Delacroixa, Velázqueza, pa i impresionista Maneta i, eto, tu dolazimo do veze s Puccinijevim boemom, autorom "Olimpije" i "Doručka na travi".
Kostime u solističkim ulogama i različitim podjelama oblače Stjepan Franetović i Matteo Lippi kao pjesnik Rodolfo, Ljubomir Puškarić i Liviu Holender kao slikar Marcello, Luciano Batinić, Mate Akrap i Diego Maffezzoni kao filozof Colline, Davor Nekjak i Giovanni Romeo kao muzičar Schaunard, Valentina Fijačko Kobić i Lana Kos kao krojačica Mimi, zatim Darija Auguštan i Marija Kuhar Šoša, kao pjevačica Musette, Marin Čargo, Ivan Šimatović kao stanodavac Benoit, Ozren Bilušić i Siniša Štork kao Alcindor, stari vijećnik, Dario Ćurić, Ivo Gamulin kao Parpignol, prodavač igračaka, Ivan Šatalić kao carinski poručnik, te Antonio Brajković kao carinik.
Na prvoj smo kostimskoj probi sedam dana uoči premijere. Ona je bez rasvjete, scenografije i scenske šminke. I ovako nedovršeni prizori zvuče i izgledaju sjajno, rekvizita je tu zanimljivih, dodatnu atmosferu podiže raspoloženi Dječji zbor HRT-a, koji sudjeluje u predstavi. Pjevači, dok se oblače i provjeravaju je li im što preširoko, preusko ili nemoguće zakopčati, imaju što reći o boemštini 50-ih.
"Oni devetnaestostoljetni Puccinijevi boemi bili su neki siromašni, jadni umjetnici. A ovi iz 50-ih koje sad igramo? E oni imaju para, samo što plaću brzo potroše, ne štede. Sličniji su nama", smiju se neki. Otprilike riječ je o hrvatskom postratnom optimizmu koji traje duže nego razdoblje dolce vita 20. stoljeća, ne zarađuje se mnogo, a troši puno.
Darija Auguštan i Marija Kuhar Šoša o liku Musette će govoriti kao o snalažljivoj ženi, odvažnoj i bez srama, koja zarađuje kao pjevačica i profesorica pjevanja, ima sponzora i ima ljubavnika.
"Uputa je da Musette bude malo pin-up", kaže Darija Auguštan. Naime, ipak su 50-e vrijeme Marilyn Monroe, Ave Gardner, Sofije Loren...
Kakvo je žensko pitanje koje donosi Pucccini u "La Bohème", pitamo Mariju Kuhar.
"Svaka žena u sebi ima Mimi i Musette iz ‘La Bohème‘ te Violettu iz ‘Traviate‘. Sve bismo mi htjele biti poželjne i voljene, ponekad bismo htjele vladati, a na kraju umrijeti nekom u zagrljaju", komentira sopranistica.
Ljubomir Puškarić igra slikara, Marcella.
"Više razmišljam o notama nego o slikarima, ali ako pomislim na nekog slikara, to bi bio Vincent van Gogh. U životu sam bio u situacijama gdje bi mi ‘izronilo‘ njegovo ime ili se stvorila njegova slika kao inspiracija. U posljednje vrijeme to bi bili ‘Suncokreti‘", kaže Puškarić.
U daljnjem razgovoru s akterima predstave pripovijedamo usput da bi, baš kao što je Vlaho Bukovac u "Traviati", u ovoj predstavi svoje mjesto mogla naći naivna umjetnost, budući da su 50-e godine prodora hrvatske naive u Europu, naime 1953. Ivan Generalić samostalno izlaže u Parizu.
Operom dirigira počasni šef dirigent zagrebačke Opere Pier Giorgio Morandi, maestro s iskustvom milanske Scale i Metropolitana, učenik Riccarda Mutija, čovjek koji je bitno podigao level dobrog zvuka u zagrebačkoj Operi.
- Prva Puccinijeva opera koju sam svirao dok sam bio u orkestru Teatra alla Scala bila je ‘La Bohème‘ iz 1979., kojom je ravnao veliki maestro Carlos Kleiber. Bile su to prekrasne izvedbe i od tog sam trenutka jako zavolio ‘La Bohème‘, i danas mi je to najdraža Puccinijeva opera. ‘La Bohème‘ je apsolutno remek-djelo u povijesti opere na globalnoj razini. Ljepota ove opere leži u bogatstvu izražajnih detalja, a nalazimo ih kako u prekrasnim arijama Mimi i Rodolfa tako i u duetima, kao i u masovnoj sceni drugog čina. Upravo ti detalji važni su za razumijevanje karakteristike svakog lika, koje pak ne bi bilo da nije profinjene Puccinijeve orkestracije - tumači maestro Morandi.
U novoj produkciji "La Bohème" gostujući su pjevači u obje glumačke postave. Na prvoj kostimskoj probi Matteo Lippi i Giovanni Romeo, kao i domaći pjevači na najvišoj su ljestvici forme.
- U prvoj postavi imamo izvrsnog tenora Mattea Lippija, s kojim sam već radio u nekoliko produkcija u Italiji, posljednja je bila ‘La Bohème‘ u Teatro Regio u Torinu. To je talijanski tenor koji je pjevao u najprestižnijim svjetskim kazalištima, uključujući milansku Scalu. Zatim imamo Giovannija Romea, dobrog i pouzdanog talijanskog bas-baritona koji će igrati ulogu Schaunarda, dok u drugoj postavi imamo Liviua Holendera, sjajnog austrijskog baritona, i dobrog mladog Diega Maffezzonija, talijanskog bas-baritona, obojica će debitirati u ulogama Marcella i Collinea - tumači maestro tko su gosti.
S redateljem Mariom Pontiggiom radio je maestro mnogo puta po Italiji i Europi. Zagrebačka će biti treća produkcija boema koju zajedno rade.
- Za mene je Pontiggia jedan od najvećih opernih redatelja na svijetu. Poznaje posao do najsitnijeg detalja. Njegove redateljske ideje uvijek su funkcionalne s glazbom, a odabir scenografije i kostima uvijek je vrlo profinjen. I ovoga puta u Zagrebu postavlja produkciju ‘La Bohème‘ koja je pravi biser - najavljuje maestro.