Proglašeni su pobjednici Natječaja za najbolji suvremeni dramski tekst 2022. godine. Natječaj je pokrenulo Hrvatsko Narodno Kazalište u Zagrebu u studenome 2019. godine te nastavilo i protekle godine.
Na konferenciji za medije jednoglasnom odlukom ocjenjivačkoga suda Drame HNK koji čine intendantica Dubravka Vrgoč, ravnatelj Drame Ivica Buljan i dramaturginja Mirna Rustemović, najboljim dramskim tekstom proglašene su Drvene ptice Lidije Deduš i Budi uvijek kao zmaj Espija Tomičića.
Natječaj za suvremeni dramski tekst prvi je natječaj takve vrste u HNK u Zagrebu nakon 1969. godine, a 2019. godine najboljim je proglašen tekst nagrađivane pjesnikinje Monike Herceg Gdje se kupuju nježnosti koja je uprizorena na pozornici zagrebačkog HNK 2021. godine.
Dramu sam napisala sasvim spontano jer ovo je tema kojom sam se dugo bavila i koja me već dugo muči a temelji se na dramatičnom istinitom događaju, rekla je Lidija Deduš dok je Espi Tomičić izjavio kako je ovaj Natječaj jako velika stvar za suvremene dramske pisce te kako je njegov tekst izlazak iz autofikcije te odluka da se bavi vlastitim predrasudama.
Dijelove tekstova pobjedničkih drama čitali su glumci Mirta Zečević, Luca Anić, Igor Kovač i Filip Vidović.
Drvene ptice
Drvene ptice, prema riječima autorice, je drama, plod fikcije temeljen na istinitom događaju. Krajem veljače 1986. godine, pred sumrak, jedan je maloljetnik u šumi Lackovici, na cesti između Ladanja Donjeg i Čulinca, metalnom polugom nekoliko puta udario šesnaestogodišnju djevojku koja je kasnije preminula od ozljeda. U naoko krimi-zapletu pratimo sudbinu mlade djevojke Nade, njezine majke, mladića koji su je osvajali, mjesnoga doktora i njegove supruge, suseljana. Radnja započinje pet dana prije ubojstva. No, ovaj tekst u mnogome nadilazi početni zaplet.
U gusto strukturiranim scenama razotkrivaju se, gotovo naturalistički, međusobni odnosi zatrovani alkoholizmom, tajnama i duboko zakopanim emocijama. Pred nama se otvara čudesna slagalica života na selu u svoj svojoj grubosti, tek uz poneku nježnost i golemu glad za slobodom i ljubavi.
No, autorica ne staje samo na tome. Struktura dijaloga varira od kratkih replika do monologa koji prelaze u ritmiziranu prozu uz miješanje različitih razina govora, od kajkavskog do književnog jezika, od visokog do niskog, dajući cijelom tekstu osebujan pečat. Poigravanje sa žanrovima, jezikom, fikcijom i dokumentarnošću, samo su neke od karakteristika ove drame koja otvara neke nove svjetove, sustavno nas upozoravajući kako ljudi lako pamte, ali još brže zaboravljaju i kako izgovorene riječi ali i sve neizrečeno može duboko zatrovati život. Najdublja emocija je empatija i razumijevanje koje autorica iskazuje prema jednoj nesretnoj sudbini, sudbini jedne od mnogih, sudbini jedne od nas. Tekst Lidije Deduš na svjež način gradi priču o onima koje često ni ne primjećujemo, stvarajući svijet u kojem nema pobjednika, svijet kojeg niti možemo niti smijemo ignorirati.
Lidija Deduš rođena je 9.6.1977. godine.
Završila je preddiplomski sveučilišni studij ekonomije na Sveučilištu Josip Juraj Strossmayer u Osijeku.Objavljene su joj tri zbirke poezije: "Apatridi i ostale čudne ličnosti", zbirka poezije, izdavača Treći trg (Beograd 2018.), "Ništa od najavljivanog kraja svijeta", zbirka poezije, izdavača Treći trg (Beograd, 2019)., "Razglednice iz prašnjave republike", zbirka poezije, izdavača Jesenski i Turk (Zagreb, 2020.).
Osvojila je nagrade na Regionalnom konkursu za prvu zbirku poezije Trećeg Trga iz Beograda 2018.g., natječaju Nagrada Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama Udruge Kultipraktik iz Zagreba 2019.g. i Slavitude, udruženja studenata slavistike sa Sorbone 2021.g.
Sudjelovala je na književnim manifestacijama kao što su Prvi prozak na vrh jezika (2018.), Goranovo proljeće (2019.), KaLibarbestiVal (2018.-2020.), Pjesnikinja petkom (2020.), Poezija u dvorištu (2021.), Sa(n)jam knjige u Puli (2021.), Festival ŠKURE (2021.), Cruising sa Srđanom Sandićem (2021.)Poezija joj je prevođena na engleski, litavski i grčki jezik te izvođena u sklopu poetskog performansa Ne čitaš žene Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (2021.) i na Hrvatskom radiju i Radiju Beograd. Piše za Portal slobode Nomad, neprofitni medij koji promovira ideju društva u kojem svi građani imaju neotuđivo pravo na slobodu (mišljenja, djelovanja, govora, čitanja, pisanja i kretanja). Živi, radi i piše u Varaždinu.
Budi uvijek kao zmaj
Druga je priča koju je napisao Espi Tomičić. Majka i njezino troje djece provalili su u napušteni stan u jednom od zagrebačkih naselja. I dok se u žurbi i tjeskobi kreću praznim prostorijama bez struje i vode, uz stalnu opasnost od prisilnog izbacivanja, pratimo potresno raskidanu priču o jednom transrodnom djetetu, nadanjima i strahovanju cijele obitelji koja se našla u bezizlaznoj situaciji te ratnim igrama u kojima pokušavaju prebroditi svoje strahove.
Unutarnji monolozi, razgovori s terapeutkinjom, međusobne dječje svađe uz majčino očajničko nastojanje da ih umiri, neke su od sastavnica ove svojevrsne antidrame koja već u prvoj napomeni nudi arbitrarnost, mogućnost improvizacije, dopisivanja dijaloga i situacija te slobodu redateljskog i glumačkog nadograđivanja ishodišnog teksta.Tekst je ponekad direktan, čas indirektan, nalik je intimnoj ispovijedi, da bi u idućem trenutku postao dramska metafora sadašnjice uz likove koji povremeno iskaču iz radnje komentirajući vlastito prisustvo. Funkciju dramskih lica dobivaju fizičke zadatosti u stanu poput Vrata ili Hodnika. Tu je i Kor koji poput komentatora radnje, izvanredan predložak za neku moguću glazbenu obradu.
Ništa u ovom tekstu nije zadano i čvrsto, sve je podložno mijeni i promjeni pripovjedačke točke gledišta koja se premješta od majke, djece, prijeteće okoline i natrag. Djelo tako nalikuje vožnji u divljem vlaku ili karuselu što se okreće sve većom brzinom da bi na kraju junaci skočili sa zamišljenog mula kao zmajevi koji ostaju zajedno do kraja. Ovim tekstom Espi Tomičić je otvorio brojne mogućnosti čitanja i scenskog interpretiranja djela koje odiše energijom, iskrenošću i hrabrošću.
Espi Tomičić (16.7.1995.) bavi se dramaturgijom izvedbe i filmskim/dramskim pismom. Izašle su mu dvije knjige drama Your love isking (Multimedijalni institut) 2020. godine i Ne zaboravi pokriti stopala u sklopu knjige 4 drame (ADU) 2021. godine. Drame su mu izvođene na Trećem programu Hrvatskog radija. Dobitnik je nagrade za dramsko pismo Marin Držić. Tekst Ti si prvi hrabar je postavljen u Kunst teatru 2021. godine. Kao dio projekta Monovid-19 izlazi u časopisu Kazalište tekst Stavi vodu za kavu, a isti je preveden na poljski i uprizoren u ZKM. 2021. U sklopu Perforacija izlazi plesna predstava Arbajt 2021. godine na kojoj surađuje kao dramaturg. U suradnji s WHW-om i Theom Prodromisom izlazi s projektom 30yrs1d u GMK 2021. godine. U ZPC surađuje kao dramaturg na plesnoj predstavi Boys boysboys koja izlazi 2021. godine.
Kratke priče mu izlaze u knjizi Vrijeme misli (Revija malih književnosti) 2021. godine.
Kolumnist je portala Booksa.
