Nova intendantica HNK-a u Zagrebu Iva Hraste Sočo, uoči preuzimanja mandata 1. rujna, za Hinu govori o izazovima i planovima za središnji nacionalni teatar, a prioriteti su joj stvaranje pozitivne radne atmosfere, dovođenje umjetnika međunarodne reputacije i davanje prilike mlađim generacijama.
Od 1. rujna preuzimate čelnu poziciju u ključnoj hrvatskoj nacionalnoj kazališnoj kući. Što će biti prioriteti vašeg prvog mandata kao nove intendantice HNK-a Zagreb?
Misao kojom sam se vodila u koncipiranju prve sezone u svom intendantskom mandatu bila je poštivanje kontinuiteta te promišljanje razvoja HNK u Zagrebu imajući u vidu njegovo mjesto u 162 godine dugoj povijesti. Zagrebački HNK nije nastao jučer, niti će nestati sutra, bez obzira na promjene na upravljačkim pozicijama. Također uvjerena sam kako nijedan intendantski mandat ne može biti uspješan bez oslanjanja na dostignuća svih svojih prethodnika kako bismo, uz neophodno kritičko promišljanje, u hrvatskom kazališnom prostoru dosegli onu razinu sustavnosti u pristupu kojoj težimo. No, na skali prioriteta, trebamo se usmjeriti prema još većoj spoznaji važnosti umjetničkih dostignuća, a manje prema intendantima. Od početka sam svjesna kompleksnosti intendantskog posla u najvećem hrvatskom nacionalnom kazalištu i spremna sam uhvatiti se u koštac s problemima, koje volim zvati izazovima. Dakle, prioriteti će biti redefiniranje upravljačkih mehanizama kojima će se uspostaviti pozitivna radna klima. Također, dat će se prostor umjetnicima zavidne međunarodne reputacije, kako hrvatskim tako i stranim, ali i otvoriti mogućnosti za one mlađe generacije. Uz naslove iz kanonskog repertoara u aktualnim scenskim čitanjima i u dijalogu sa svijetom u kojem živimo, postavljat ćemo i suvremena djela visoke vrijednosti u svim umjetničkim disciplinama. Vjerujem kako će ova sinergija klasičnog i suvremenog te iskustva i mladosti, rezultirati odličnim i rado gledanim naslovima.
Kazalište preuzimate usred turbulentnog i kompleksnog razdoblja obilježenog globalnim krizama. Što izdvajate kao najveće izazove s kojima se morate suočiti?
U nadi da se pandemija neće ponoviti u onim razmjerima koje smo iskusili, sigurno će jedan od najvećih izazova biti inflacija uzrokovana ratom, ali i životni nivo u globalu – poskupljenje energenata i ostalih resursa kao posljedica pandemije i rata u Ukrajini reflektira se i na kazališnu proizvodnju kao i na materijalni status naše publike. Još češćim pribjegavanjem koprodukcijskom pristupu i suradnjama nastojat ćemo ekonomizirati svoje poslovanje te raditi na intenziviranju partnerskog odnosa s potencijalnim sponzorima. Također, kako bismo svojoj publici omogućili još lakši pristup predstavama, osmislili smo nove pretplate kroz koje se, uz pristupačne cijene kao i ostvarivanje ostalih pogodnosti za pretplatnike, mogu vidjeti vrhunske produkcije sa stranim i hrvatskim interpretima.
Koliko ste upoznati sa stvarnim stanjem "u kući", s obzirom na antagonizme, optužbe za mobing i nemar, sudske tužbe i podjele među ansamblima, kojih je bilo tijekom dva mandata prethodne intendantice?
Jako sam dobro upoznata sa stanjem u Kazalištu. Mislim da ansambli moraju disati "kao jedan"; u konačnici, svi su zaposlenici istog kazališta. Svatko od njih nastoji raditi svoj posao na najbolji mogući način, a na intendantu i njegovu timu je da im za to stvore preduvjete. Poznato je da u kazalištu postoji hijerarhija u odlučivanju, tako da će i budući ravnatelji imati prostor za takvo djelovanje u smislu autoriteta u svojim ansamblima, u čemu ću im davati punu potporu. No, vjerujem u otvorenu komunikaciju i namjeravam otvoriti svoja vrata za sve zaposlenike HNK u Zagrebu, kako bi svatko imao priliku iznijeti svoje viđenje rada, ali i ukazati na neke od problema.
Svoje ćete pomoćnike imenovati tek nakon natječaja koji će biti raspisan nakon što stupite na dužnost 1. rujna. Imate li već neka imena na umu? Što će biti presudno kod odabira, koje će ključne kriterije morati zadovoljiti?
Točno, sukladno zakonu, natječaj za ravnatelje umjetničkih organizacijskih cjelina kao i za poslovnog ravnatelja raspisuje se nakon stupanja na dužnost intendanta. Svakako priželjkujem suradnike koji će, uz relevantne umjetničke karijere i međunarodne kontakte, imati kompetencije za rad u velikim ansamblima te omogućiti poticajnu radnu klimu u kolektivima koje će voditi.
Ambicija je HNK-a u Zagrebu zauzeti poziciju vodeće kazališne i kulturne institucije koja se predstavlja kao identifikacijski znak nacionalne kulture u Hrvatskoj i Europi. Jedan od prioriteta europskog kulturnog prostora je interkulturalnost i kulturna raznolikost. Kako planirate repertoarno odgovoriti na ta dva imperativa?
Ova jedinstvena kazališna ustanova predstavlja ne samo središnje mjesto hrvatskog glumišta već i hrvatske kulture uopće, te je upućena u izvršavanje svoje misije kao žarišta kazališnih događanja. Kao najveće hrvatsko nacionalno kazalište, HNK u Zagrebu predvodnik je misije koju nacionalna kazališta i u današnje vrijeme ostvaruju, svojevrsnog čuvara identiteta, ali istovremeno i inkubatora suvremenih umjetničkih promišljanja koja postaju teatarskim kanonom određene nacije, čime utječu na daljnji razvoj cjelovitog nacionalnog kulturnog identiteta. Zagrebački HNK treba biti nekom vrstom matice u odnosu na druga hrvatska kazališta, sa svojim pravima, ali i obavezama, uz još izraženiju suradnju sa srednjoeuropskim kazalištima s obzirom na pripadnost sličnom civilizacijskom krugu. U skladu sa svime time, program ove sezone sastavljen je od klasika svjetske i hrvatske umjetnosti, ali i one suvremenog izričaja. Tako u operi imamo premijere "Nabucca" i "Šišmiša" ali i naslove hrvatskih skladatelja 20. i 21. stoljeća; u drami svjetski i hrvatski kanon – "Don Juana" i "Ledu" te suvremena djela - izraelski tekst "Ubojstvo" i hrvatsku praizvedbu "Plodnu vodu". Baletnu sezonu obilježit će prvo izvođenje "Spartaka" na našoj pozornici, "Peer Gynt" u kultnoj Clugovoj koreografiji, ali i suvremeni plesni izričaj kroz Večer tri baleta.
Godinama ste radili u Ministarstvu kulture i medija, među ostalim i kao pomoćnica i savjetnica ministrice. Nakon razdoblja fokusiranosti na hitne i ad hoc mjere pomoći kulturnom sektoru uslijed pandemije, na pomolu je nakon višegodišnjih odgoda, Zakon o kazalištima. Poznajete sustav iznutra. Jeste li – promatrajući sada s druge strane stola – zadovoljni promjenama koje taj zakon predviđa? Smatrate li strukturne promjene nužnima i što će one konkretno omogućiti?
Tako je, poznajem sustav državne uprave iznutra, ali također i onaj kazališni, i to s pozornice kroz umjetničko djelovanje, kao i kroz višegodišnje članstvo u Kazališnom vijeću. Obavljajući razne dužnosti u svojoj karijeri nisam nikad smetnula s uma da je kulturna politika, kao i kulturna diplomacija, u službi umjetnika, odnosno omogućava njihovo lakše i bolje funkcioniranje u sektoru. Kroz kontakte s kolegama iz kazališta i ministarstva stekla sam dojam da je u nacrtu zakona postignut određeni konsenzus koji će, nakon analize javne rasprave te po stupanju na snagu, omogućiti potreban balans u statusu angažiranih umjetnika i mladih koji tek ulaze u sustav. Pri donošenju ovog zakona koji uređuje profesionalni život u osjetljivim umjetničkim zanimanjima važna su nastojanja za što većim konsenzusom svih dionika.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević nedavno je najavio zaokret u kreiranju kulturnih politika grada Zagreba u smjeru participativnosti i suradnje sa svim kulturnim dionicima. Jeste li upoznati sa sadržajem upućenog javnog poziva? Kako ocjenjujete tu njegovu inicijativu? Kako vidite suradnju HNK-a i Grada u budućnosti?
Smatram kako su inkluzivnost u pristupu i što veći stupanj suradnje uvijek dobrodošli, a to se odnosi i na ovu inicijativu. Grad Zagreb suosnivač je HNK u Zagrebu i skrbi o njemu kao o jednoj od svojih kulturnih ustanova. Budući da je Kazališno vijeće u kojem sudjeluju i predstavnici Grada Zagreba jednoglasno usvojilo moj program za sezonu 2022./2023., vidim to kao najavu učinkovite suradnje i u budućnosti.
Imate li u tom smislu u planu razvoj novog strateškog plana HNK-a u Zagrebu za sljedeće razdoblje i što bi on po vama svakako morao uključivati?
Sigurno ćemo izraditi novi strateški plan, što smo i obavezni učiniti. Prvotno ćemo pristupiti izradi analize stanja kako bismo stekli pravi uvid u zatečenu situaciju, uz analizu vanjskih i unutarnjih čimbenika, te nakon toga postaviti opće i posebne ciljeve te načine ostvarenja tih ciljeva. U ovom trenutku mogu reći da će ciljevi i načini ostvarenja u strateškom planu biti bazirani na kapacitetima ansambala, uz omogućavanje njihovog umjetničkog razvoja te ostvarivanja repertoara, obogaćeni uvođenjem novih programa (Operni festival Zagreb, Filmski trezor HNK, suradnja sa zagrebačkim institucijama – Komorni koncerti Zagrebačke filharmonije i Orkestra HNK, nove pretplate – Kazalište za obitelj i sl.), kao i naglaskom na međunarodnu suradnju i povezivanje sa srodnim europskim kazalištima. Također, ulaganje u podizanje kompetencija svih zaposlenika kontinuiranim usavršavanjem i obrazovanjem bit će važan segment poslovanja Kazališta, a pojačat će se suradnja s umjetničkim akademijama, što će pridonijeti i cilju generacijske obnove ansambala. Važan dio plana bit će intenziviranje izgradnje druge scene na spremištu u Adžijinoj ulici, ali i unaprjeđenje rada u području marketinga pojačanim korištenjem društvenih mreža i digitalnih platformi, izradom web stranice Kazališta na engleskom jeziku i slično.
Kad se sve uzme u obzir, jeste li optimistični u pogledu bliske budućnosti HNK-a Zagreb pod vašom upravom i kako biste to kazalište željeli vidjeti na kraju četverogodišnjeg razdoblja za koje ste dobili mandat?
Kad ne bih vjerovala u svijetlu budućnost HNK u Zagrebu, ne bih se niti prihvaćala ovog zadatka. Sjajni ansambli našeg kazališta ulijevaju optimizam u njegovu budućnost i uspjehe do kojih ćemo doći zajedničkim djelovanjem. Želja mi je na kraju mandata vidjeti umjetničke uspješnice i dugovječne predstave za koje garanciju vidim u potencijalima umjetnika i zaposlenika HNK u Zagrebu, ali i osjetiti zadovoljstvo pri stvaranju umjetničkih djela, kako članova Kazališta, tako i naše publike radi koje se umjetnost i dešava.
Razgovarala: Gea Vlahović