Bave se i tabu temama

‘Mjesto zločina‘ prvi je hrvatski true crime podcast: ‘Zanimaju nas neriješeni, često zataškani slučajevi ubojstava i otmica‘

Tia i Filip, članovi podcasta Mjesto zločina
 

 Nera Simic/Cropix
‘Psihološka strana zauzima najviše mjesta na našem podcastu, a posebice nas intrigira djetinjstvo‘ kažu Filip i Tia koji su 13. 11. rasprodali Vintage Industrial Bar

Dok se mnogi zgražaju na spomen imena poput Charlesa Mansona, Teda Bundyja ili Jozefa Fritzla, oni o tome otvoreno pričaju, diskutiraju i analiziraju, a izgradili su i zavidnu zajednicu pratitelja. Riječ je o "Mjestu zločina", prvom hrvatskom podcastu koji se bavi tematikom zločina, odnosno, podcast žanra koji je u svijetu poznat kao "true crime".

Usprkos osjetljivim temama poput neriješenih slučajeva, ubojstava i otmica te gore spomenutih grotesknih figura, "true crime" žanr podcasta jedan je od onih najrazvikanijih, a voditelji na razne načine pokušavaju slušateljima približiti što više informacija i detalja o određenom zločinu ili osobi te dočarati im atmosferu određenog slučaja. Zagrepčanin Filip i Dubrovčanka Tia pokretači su, autori i voditelji "prvog hrvatskog true crime podcasta", a u svoju su se avanturu pričanja priča, iznošenja činjenica, neprestanog istraživanja, kreiranja zajednice i dobre zabave odlučili upustiti prije dvije godine, na Noć vještica.

- Mene je oduvijek zanimala psihologija i psihološka strana zločina - odmah je naglasila Tia, koja strukom nije vezana uz psihologiju ni suzbijanje kriminala, ali je prateći inozemne "true crime" podcaste razvila interes za tu granu sadržaja na internetu, koja je itekako uzela maha i u popularnoj kulturi, što vidimo na primjeru brojnih filmskih ili televizijskih adaptacija notornih zločina i počinitelja istih. Njihova je priča započela pojavom Spotifyja u Hrvatskoj i snimanjem epizode u kojoj su komentirali Eda Geina, zloglasnog ubojice koji je inspirirao brojne filmske klasike poput Hitchcockova "Psiha", "Halloweena" ili lika Leatherfacea u "Teksaškom masakru motornom pilom". Nazvali su ga "očitim izborom za prvu epizodu" jer je prepoznatljiv, ali i zanimljiv, savršen za uvesti slušatelje u tematiku podcasta.

- Teme epizoda biramo nasumično, ali opet ne želimo da dva slučaja za redom budu slična. Ne želimo pričati dvaput za redom o masovnom ubojstvu ili o nekom nerješenom slučaju. Želimo imati raznolikosti u epizodama koje izbacujemo na internet, a opet želimo da i ljudima bude interesantno. Neke smo teme najavili unaprijed u kratkoj najavi što ćemo raditi kroz ovu sezonu - objasnio je Filip.

image
Nera Simic/Cropix

Shvatio sam da "true crime" sam po sebi jest vrlo unikatna i zanimljiva niša, no "nepresušna", kako se nadovezala Tia. Nažalost, nepresušan izvor uvijek koji im konstantno daje nove teme za diskusiju. Tia i Filip ne boje se da će osjetiti manjak sadržaja, tzv. "contenta", za kojim mnogi današnji autori sadržaja na internetu žude.

- Slušali smo, i još uvijek slušamo puno podcasta "true crime" tematike - priznaju ovi mladi podcasteri koji istraživanje o materiji kojom se bave smatraju vrlo važnim u procesu nastajanja jedne epizode. Uspoređujući ostale podcaste diljem interneta sa svojim, zamjećuju da ih pretežito vodi jedna osoba, u društvu jezive glazbene podloge i mnoštvom činjenica. Tvrde da se oni itekako razlikuju od onog na što su regionalni entuzijasti neriješenih zločina, masakara i slučajeva od kojih se ledi krv u žilama čuli u izdanjima inozemnih podcastera.

- Podosta podcasta se oslanja na gosta i epizodu će pogledati oni koje interesira pojedini gost. Kod nas nije takav slučaj. Smatramo da smo našu publiku privukli mi sami, naše osobnosti. Naravno, ima obožavatelja "true crimea" od ranije, ali im je očito dobro sjela naša dinamika i način na koji prezentiramo ono što radimo - opisuje dubrovačko-zagrebački dvojac svoju povezanost s publikom, što ističu kao jednu od najvećih odlika onog čime se bave.

Osjetljivi slučajevi, ponekad zataškani od strane medija i brojne "tabu" teme česti su subjekti rasprave u njihovim podcastima, a takav materijal često pada u zamku lažnih vijesti i informacija. Pri "škakljivim" temama, vrijedi dobro provjeriti svoje izvore informacija prije nego što se jedna epizoda "Mjesta zločina" snima ili objavi.

- Informacije o slučaju kojim se bavimo skupljamo posvuda. Slušamo druge podcaste o temi ili čovjeku kojeg obrađujemo, preslušavamo audio knjige, istražujemo internet, razne fakultetske projekte, prezentacije, disertacije, eseje, snimke vijesti, novinske članke i što sve ne - objasnila je Tia koja preferira obrađivati strane slučajeve jer ih smatra provjerenijima od hrvatskih i balkanskih.

Tvrde da su slučajevi ubojstava i ostalih tema s margina društva kod nas često zastupljeni samo u "žutoj štampi", što smatraju nepouzdanim izvorima. Nerijetko se nađu u neugodnoj situaciji gdje se suočavaju s različitim godinama, imenima, lokacijama ili im se informacije za koje su vjerovali da su točne, ne podudaraju. Filipu i Tiji je jasno da ne mogu imati uvid u sudske i policijske dokumente svakog slučaja, no žele dodati određenu dimenziju ozbiljnosti, profesionalnosti i vjerodostojnosti svom zabavnom, ali i ambicioznom projektu.

- Bilo bi idealno kontaktirati neku policijsku stanicu ili sud i doći do te razine ozbiljnosti našeg podcasta da možemo doći do tih informacija. Veći broj slušatelja i bolja kvaliteta našeg rada otvaraju mnoga vrata - konstatirali su, svjesni svojeg položaja, i jasno određenih ciljeva.

image
Nera Simic/Cropix

Napominju da u današnje vrijeme produciranje "contenta" u današnje vrijeme za određenu publiku često bude iscrpljujuće i da iziskuje puno vremena, a tvrde da je i većini publike prirodno konzumirati velike količine sadržaja u kratkom vremenu.

- Ljudi su navikli na "bingeanje" serija i ponekad nam oni koji tek otkriju "Mjesto zločina" kažu da su sve poslušali u dva dana. Mi ne želimo generirati toliko sadržaja, već zadržati kvalitetu. Publika ne shvaća koliko vremena je potrebno za izradu jedne epizode i koliko tu zasebnih elemenata ima - povjerili su se i dodali da bi oni mogli snimati više, ali smatraju da bi im onda epizode bile isprazne i ne bi bilo toliko kvalitetne i razrađene kao što su sada.

Još kompleksniji od procesa kreiranja jedne epizode su ličnosti kojima oni posvećuju sate i sate. Nekoliko puta kroz naš razgovor, Filip i Tia su istaknuli psihološku stranu kao onu najzanimljiviju kod zloglasnih osoba kojima se bave.

- Psihološka strana, koja nas i najviše zanima, zauzima najviše mjesta na našem podcastu, a posebice nas intrigira djetinjstvo, za koje smo shvatili da je krucijalno za razvitak jednog serijskog ubojice i prijestupnika koji je našao ili će naći mjesto u našem serijalu - rekli su podcasteri koji su do sada pričali o Josefu Fritzlu, Richardu Ramirezu, Aileen Wuornos, Tedu Bundyju i brojnim ostalim slučajevima, uključujući i onima s naših prostora, poput Vlade Taneskog, Ivana Milata, sestara Smiljane Srnec i Jasmine i sličnih.

Filip objašnjava kako se često zanemari pozadina tih slučajeva i tvrdi da su informiranjem o brojnim slučajeva shvatili da je u većini slučajeva za sve zaslužno i odgovorno - djetinjstvo.

- Nitko od njih se nije probudio i odlučio biti takav. Zanemareni su detalji, često se s takvim slučajevima cilja na senzacionalizam, što je pogrešno. Vrlo malo podcasta uđe duboko u psihu, želimo puno više pažnje posvetiti tom sociološko-znanstvenom aspektu, a manje krvoproliću na kojeg se dosta drugih medija ili podcasta koncentrira - objasnio je, a zajedno su se složili da je itekako zanimljivo povezivati uzročno-posljedične veze. Prepričali su da ima puno slučajeva slušatelja koji su prepoznali neke upitane znakove ponašanja na ljudima oko sebe, zahvaljujući tome što su pratili njihove podcaste. Kažu da ljudi na ovim prostorima nisu pretjerano upoznati s "true crime" žanrom, ali da su reakcije uglavnom pozitivne.

image
Nera Simic/Cropix

Kroz epizode, Filip i Tia potiču na osvješćivanje o problemima te pokreću rasprave među svojim pratiteljima, koje se također vrte oko problematike bitne društvu: reforme zatvora, djelovanje policije itd., a ultimativna poruka koju žele odaslati je: "Idite na terapiju".

Ubrzo nakon pokretanja podcasta, oduševljeni zajednicom, poželjeli su iskoračiti na viši nivo: otvorili su i Patreon, poznatu platformu koja je često zanemarivana od strane kreatora online sadržaja s ovih prostora. Za one kojima je Patreon nepoznanica, riječ je o platformi koja kreatorima sadržaja pruža brojne dodatne alate i sadržaje, ali zahtjeva pretplatu korisnika.

- Uz Spotify, YouTube, Apple Music i Podtail, "Mjesto zločina" se nalazi i na Patreonu koji pruža dodatan sadržaj za naše slušatelje. Oni plaćaju za još sadržaja, a to su bilješke, snimke grešaka, odnosno, "bloopera" koji su nastali tijekom snimanja i uređivanja epizoda, pa i dodatne specijalne epizode i još mnoštvo drugog sadržaja - jednostavno su objasnili koncept Patreona koji je tu za one najvjernije poklonike "true crimea". Također, pretplatnici, tzv. "Patroni", prvi mogu čuti nove epizode ili kupiti karte za njihove događaje uživo, a idući zagrebački, 13. studenog u Vintage Industrial Baru im se baš rasprodao, dok se splitski show 10. studenog i riječki dan kasnije isto tako popunjavaju. Prošlim, ujedno i prvim showom uživo su rasprodali zagrebački KSET, a nastupom koji bi oni usporedili s večerima improvizacije su bili jako zadovoljni. Svidjela im se atmosfera i ljudi koji ih slušaju, tj. zajednica koju su kreirali. Tvrde kako nemaju postavljen cilj, već žele što više raditi i širiti svijest o devijacijama u današnjem društvu koje vode do slučajeva koje obrađuju - informativno i edukativno, a opet zabavno i s dozom humora i cinizma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. travanj 2024 23:43