Fizičku preobrazbu dvorane bivšeg kina Odeon u središtu Šibenika u novi gradski javni prostor namijenjen održavanju glazbeno-scenskih događanja, kino projekcija, kazališnih predstava, izložbi i konferencija prati i stvaranje novog vizualnog identiteta. Nakon što je početkom godine prostor dobio novo ime - Kuća umjetnosti Arsen, Tvrđava kulture Šibenik (koja je prostor dobila na upravljanje) raspisala je poziv za izradu vizualnog identiteta čija će prepoznatljivost, originalnost i suvremenost odražavati namjenu prostora i programske sadržaje te time biti temelj komunikacije prema korisnicima, partnerima i javnosti.
Poziv je izazvao veliki interes, a od čak 33 prijavljena, odabran je rad autorskog tima Plac Studio. Iza imena stoje dva kreativca iz Zagreba - Roko Jurjević i Ivan Klanac - većini poznatiji kao Roko i Klanac, koji su studio osnovali po završetku diplomskog studija na Studiju dizajna u Zagrebu, s već jasnom idejom i predodžbom kakav studio žele. Danas uz puno rada i fokusiranosti to i ostvaruju.
Kroz zadnjih nekoliko godina ostvarili su različite suradnje: s Akademijom dramske umjetnosti i njihovom Galerijom f8; Glumačkom regatom; u međunarodnoj sferi suradnja za konferenciju Fashion, Costume and Visual Cultures… Među recentnijim projektima na kojima rade su Art Zagreb i Zagreb Design Week, a u gustom rasporedu našli su vremena za prijavu na natječaj Tvrđave kulture. Kako je tekao proces oblikovanja vizualnog identiteta Kuće umjetnosti Arsen pojasnili su sami autori.
- Čim smo vidjeli natječaj, uvidjeli smo priliku za kreativnim promišljanjem i odmah smo se odlučili za prijavu! Nakon što smo pročitali raspis projektnog zadatka više nije bilo nazad. Počeli smo raspravu o tome što je Kuća umjetnosti Arsen i kakav identitet bi se mogao razviti. Projektni zadatak smo prezentirali prijatelju i kolegi dizajneru Aleksandru Obrenoviću s kojim smo krenuli u daljnju razradu.
Vodili smo se time da predložimo kvalitetno i primjenjivo rješenje te da na neki način odamo počast Arsenu i Šibenčanima koje je on kroz svoj umjetnički rad predstavljao. Sa Šibenikom nas i vežu bliski prijatelji, poznanici, ljudi zbog kojih smo tu gdje jesmo. Doživljavamo ga kao grad bogat poviješću, kulturom i ponajprije inspirativnim ljudima - izjavili su autori.
Naglasili su da proces uvijek započinju razgovorom koji vrlo brzo preraste u ideje koje se kasnije prenose na papir (ili ekran) i dalje rastu i razvijaju se. Kako je dizajnerski proces složen i kod svakoga drugačiji, ističu da ih je kroz ovaj pratila i Arsenova glazba.
- Svjesni smo veličine lika i djela Arsena Dedića, utjecaja koje je ono imao na Šibenik, Hrvatsku pa čak i svijet. I dandanas naši roditelji čuvaju njegove ploče i kasete, a jedan od nas dvojice ga je čak imao i priliku upoznati. Istraživali smo zaista svašta, od Arsenove glazbe i poezije, njegove prve dizajnirane singlice, do povijesti Šibenika i bivšeg kina Odeon. Negdje na pola, kad smo već imali skice koncepta, posegnuli smo opet za projektnim zadatkom kako bi uskladili koncept s potrebama.
Od ideje do realizacije je prošlo otprilike mjesec dana. Pri kraju procesa pregledali smo sve što smo imali pripremljeno i finalizirali ono čime smo bili potpuno zadovoljni i za što mislimo da je ispunilo sve kriterije. A ono što smo izabrali imate priliku vidjeti u finalnom rješenju.
Autorski dvojac smatra da svaki vizualni identitet u velikoj mjeri mora odražavati prostor i ono što se u njemu događa te da je nepojmljivo da prostor, bio javan ili privatan, nije vizualno promišljen i povezan s onime što predstavlja. Tijekom procesa rada na rješenju postalo je jasno koju poruku žele prenijeti vizualnim identitetom - Arsen je u ovom slučaju umjetnik i edukator koji privlači publiku k sebi, a prostor koji nosi njegovo ime ima otvorena vrata za sve. Namjera Kuće umjetnosti Arsen je okupljati, biti mjesto održavanja predstava, konferencija i radionica, a vizualni kod koji naglašava otvorenost treba pomoći da postane prepoznatljivo mjesto u Šibeniku, ali i u Hrvatskoj.
Upravo se na to vezuje i najveći izazov u projektu - pronalaženje kreativnog rješenja kojim bi se susretali lik i djelo Arsena Dedića te multimedijalnog prostora okupljanja, odnosno spajanje tradicije koju predstavlja Arsen i budućnost prostora.
Jurjević i Klanac smatraju da se mladim dizajnerima i umjetnicima prilike za prepoznavanje njihova rada u široj javnosti ne otvaraju dovoljno često. Kažu da natječaju poput ovoga pomažu u njihovom etabliranju i pružaju odličnu priliku za daljnji razvoj jer, i u slučaju da natječaj ne osvoje, ostaje iskustvo rada. To iskustvo smatraju bitnim i korisnim za rad na budućim projektima i u budućim kreativnim procesima, posebice kad se radi o stvaranju brenda.
- Teško nam je izdvojiti samo jedan brend, jednu ideju koju smatramo sjajnom. Iz dana u dan se susrećemo s novim rješenjem koje nas iznenadi svojom inovativnošću, pozadinskom pričom pa tako i u konačnici primjenjivošću u tisku i novim medijima. Dizajn je u suštini rješavanje problema pa se kritički tako i promatra. Je li određeni dizajn riješio problem vidljivosti i prepoznatljivosti brenda kao takvog? Ako je, ako ste ga uočili i zapamtili, problem je riješen, a dizajner je zajedno s klijentom odradio svoj zadatak kako treba - zaključuju.