Sedam skladnih nagih, mladih muškaraca ispod tuša jedan je od dojmljivih prizora izložbe djela njemačkog umjetnika Jürgena Wittdorfa.
U njemačkoj galeriji Schloss Biesdorf od 5. su rujna tekuće godine, kada bi, da je poživio, umjetnik slavio svoj devedeseti rođendan, u sklopu opsežne retrospektive izloženi njegovi radovi.
Wittdorf, koji je u Istočnoj Njemačkoj (njem. DDR) djelovao i kao ilustrator brojnih knjiga, poznat je po mnogobrojnim vješto izvedenim drvorezima.
Njegova su djela, saznajemo iz galerije, prepoznatljiva po konceptu realizma tog vremena, no Wittdorfovi prikazi mladih ljudi na početku nisu nailazili na odobravanje državnih vlasti, koje su takvu viziju mladosti smatrali suviše zapadnjačkom. Ipak, ta su djela, koja zrcale i umjetnikovo vlastito homoseksualno iskustvo, kasnije distribuirana u velikom broju.
Iako nakon 1968. godine homoseksualnost više nije bila kažnjiva zakonom, i dalje se smatrala društveno neprihvatljivom pa Wittdorf dugo nije mogao otkriti istinu o svojoj seksualnosti.
Iz današnje su perspektive, objašnjava nam Schloss Biesdorf, njegovi su radovi više od suvremenog dokumenta napetosti između fiksnih društvenih normi Istočne Njemačke i Wittdorfove osobne percepcije toga društva. Ti umjetnički radovi predstavljaju njegov život, na koji se nije odviše obraćala pažnja nakon pada Berlinskoga zida.
Izložba, koja uključuje veliki dio njegova opusa, popraćena je doprinosima suvremenih umjetnika poput Venete Androve, Norberta Biskyja, Harryja Hachmeistera te Bettine Semmer, čiji radovi promišljaju teme poput roda te umjetne inteligencije (Androva), ljepote, seksualnosti, nasilja i destrukcije (Bisky), (rodnih) identiteta, tijela i njihovih karakteristika (Hachmeister) te tijela kao dijela političke akcije (Semmer).
Vizualni dijalog tih djela stavlja Wittdorfove radove u novi kontekst te stvara poveznicu između tema koje on samo nagovješta i suvremenih društvenih rasprava o brojnim licima ljudske individualnosti.