Te prve srijede u novoj 2021. godini svijet su obišle šokantne snimke Trumpovih pristaša kako bez ikakvih problema ulaze u zgradu američkog Kongresa, provaljuju u urede, ali i poziraju uz vrijedne skulpture i slike te nose sa sobom "suvenire" koji će ih podsjećati na taj dan.
Brojna umjetnička djela bila su tih nekoliko sati prepuštena na milost i nemilost horde divljaka koji su umarširali na Capitol u namjeri da spriječe proglašavanje Bidenove pobjede. "Njihovo vrijeme u zgradi sada predstavlja šteta koju su ostavili iza sebe“, piše ovih dana New York Times, dok se posljedice neviđenog divljanja po zgradi koja je slovila za simbol demokracije još utvrđuju.
Krv na bisti
Na jednoj fotografiji vidi se mramorno poprsje bivšeg predsjednika Zacharyja Taylora iz 19. stoljeća prošarano nečim što izgleda kao krv, na drugoj okvir na podu, no slika je čini se nestala. Jedan je čovjek u ruksak strpao uokvirenu fotografiju Dalai Lame, drugi pušio marihuanu u sobi s kartom Oregona na zidu, treći poderao svitak s kineskim znakovima.
"Pogledajte sav ovaj fensi namještaj koji imaju!" rekao je jedan s crvenim šeširom na glavi. Sve u svemu, do trenutka kada je policija osigurala zgradu, nakon četverosatne opsade prosvjednika, prozori i vrata na jednoj od najpoznatijih građevina na svijetu bili su razbijeni, uredi razvaljeni, namještaj oštećen, prevrnut ili pokraden.
"Prizor unutra bio je kaotičan. Ljudi su se kretali u svim smjerovima. Pisali su po zidovima, obarali i uništavali opremu. Na podu je bilo razbijeno staklo. Najčudnija je stvar koju sam primijetio da je puno njih samo snimalo selfije u zgradi. Doslovno su upravo provalili u saveznu zgradu i sada to dokumentiraju", svjedoči fotograf Los Angeles Timesa Kent Nishimura koji je snimio jednu od upečatljivijih fotografija događaja, a prikazuje razbijeno staklo na vratima u kojem se reflektira američka zastava.
Nedostupna freska
“Umjetnička djela američkog Capitola bila su izložena suzavcu i spreju tijekom upada desničarskih pljačkaša koje je u srijedu potaknuo predsjednik Donald Trump i bit će im potrebno čišćenje i restauracija“, izvijestila je Erin Courtney, glasnogovornica savezne agencije Architect of Capitol (AOC) koja se brine za umjetnička djela i arhitekturu Capitola nakon prvih pregleda zgrade.
"Naša je početna procjena da je većina štete ograničena na slomljeno staklo, razbijena vrata i grafite. Na zapadnom pročelju timovi su uočili grafite, u blizini Inauguralnih tribina, i dva razbijena rasvjetna tijela." Kipovi, freske i pojedini komadi namještaja, kako je izvijestila, pretrpjeli su različit stupanj oštećenja - prvenstveno od nanosa spreja, suzavca te aparata za gašenje požara te će ih trebati očistiti. Naglasila je da Architect of Capitol ima tim koji može riješiti sve potrebne popravke.
Na sreću, prema prvim procjenama, pojedina umjetnička djela koja se smatraju najvećim blagom zgrade nisu pretrpjela veću štetu.
Kustosi su najviše bili zabrinuti za velike slike koje prikazuju scene osnivanja republike u Rotondi među kojima je i "Deklaraciju neovisnosti" Johna Trumbulla, jedno od remek-djela s početka 19. stoljeća koje prikazuje američku borbu za slobodu, kao i za bistu Martina Luthera Kinga te za desetke kipova u National Statuary Hallu.
"Apoteoza Washingtona", freska Constantina Brumidija na stropu Rotonde koja prikazuje prvog predsjednika države uz alegorijske figure Slobode, Pobjede, Znanosti i Rata, bila im je nepristupačna zbog svog položaja. Posebno je ugrožena bila dvorana južno od Rotonde koja sadrži 35 kipova istaknutih Amerikanaca, dio zbirke od 100 kipova na Kapitolu, po dva iz svake od 50 država.
Zbirka slika Capitola, inače, uključuje i brojne portrete i pejzaže, a portreti Georgea Washingtona, poput onog Rembrandta Pealea u Komori Starog Senata, neke su od najcjenjenijih. I sama zgrada umjetničko je djelo, primjer neoklasicističke arhitekture. Projektirao ju je William Thornton krajem 18. stoljeća, a dovršio bostonski arhitekt Charles Bulfinch 1826. Povijest Capitola kao mjesta zabilježena je u nizu freski Allyna Coxa.
Požar 1812. godine
Barbara A. Wolanin, umirovljena kustosica AOC-a, izjavila je da je ovo prvi put da je kapitolska zbirka ugrožena u ovoj mjeri. Kako je otkrila, pojedinačni komadi u prošlosti pretrpjeli su "malo" štete – zadnji put 1998. godine kad je napadač provalio u zgradu ubivši dva policajca i ozlijedivši turistkinju prije nego što je uhapšen. Posljednja provala velike, nasilne skupine ljudi bila je tijekom rata 1812. godine, dakle prije više od 200 godina, kada su britanske trupe zapalile zgradu. "Nisu poštovali nijednu od ovih stvari", rekla je Wolanin o rulji koja je prošlu srijedu haračila po zgradi. "To je ono što je stvarno zastrašujuće."
U danima koji su uslijedili, tijekom obilaska Capitola kako bi utvrdili štetu, konzervatori su postavili i pitanje treba li neka oštećenja ostaviti kao podsjetnik na taj događaj, kao nešto što će nas u budućnosti upozoriti da su svi naši spomenici, naše institucije i naše vrijednosti ranjivi i da se o njima treba neprestano brinuti. No, upozorili su i da je važno to učiniti na način koji ne daje izgrednicima status heroja. Važno je, smatraju zagovaratelji ove ideje, nehotice ne stvoriti svetište u znak sjećanja na prosvjednike.