RAD EVE VEI

‘Snimam sestričnu Kristinu, koja zbog autizma ne govori. Iako ne zna pisati, uvijek drži olovku u ruci‘

Blyertspenna

 /Eva Vei
Predstavljamo vam fotografije koje su u finalu Phtodaysa u Rovinju, u kategoriji dokumentarne fotografije

Rovinj Photodays jedan je od najvećih festivala fotografije Jugoistočne Europe. Riječ je o cjelogodišnjem projektu koji podržavaju brojne kulturne ustanove i organizacije te nekoliko ključnih pokrovitelja, a održava se od 2008. godine.

U konkurenciji za najbolju dokumentarnu fotografiju prvo mjesto je osvojio projekt "Blyerspenna", drugo ide projektu "Malachite casket", a na trećem je "And then the winter came". Donosimo vam tri najbolja rada, u konkurenciji dokumentarne fotografije, i objašnjenja pojedinih fotografa.

DOKUMENTARNA: 1. MJESTO

Blyertspenna

EVA VEI

Rođena: 1996. Grčka

Zanimanja: MFA Photography student

Žive i rade: Gothenburg, Švedska

Blyertspenna je studija o mojem zbližavanju sa sestričnom Kristinom, koja zbog autizma ne govori. Promatrajući njezin govor tijela, pokušavam kroz fotografski medij produbiti svoj odnos s njom. Iako ne zna pisati, Kristina uvijek drži olovku u ruci. Fokusirajući se na olovku, koja je izgubila svoju izvornu namjenu, pratim na njezine pokrete rukama kako bih bolje razumjela važnost ovog predmeta. Fotografiranjem mrtve prirode i fragmenata svakodnevne bliskosti, želim dočarati zaštićeno okruženje koje je za Kristinu izgrađeno te istražiti fotografiju kao alat za povezivanje kada govor nije opcija.

image

Blyertspenna

/Eva Vei
image

Blyertspenna

/Eva Vei

DOKUMENTARNA: 2. MJESTO

Malachite casket

KATERINA CHURBAKOVA

Rođena: 1993. Murmansk, Rusija

Profesija: Dokumentarni fotograf

Živi i radi u: Cipar

Planina Ural proteže se od sjevera prema jugu tisućama kilometara, dijeleći dva dijela kontinenta – Europu i Aziju. Kao područje smješteno "između dva svijeta" i naseljeno brojnim starosjedilačkim stanovništvom, Ural je prava riznica mitologije. Sovjetski pisac Pavel Bažov, očaran uralskim folklorom, napisao je poznatu zbirku priča o Uralu, u kojima se isprepliću stvarnost i fantazija.

Putujem mjestima gdje su se zbivali događaji iz Bažovljevih priča i susrećem ljude koji danas ondje žive. Zapravo, slijedim Bažovljev put – on je putovao čitavim Uralom, komunicirajući s autohtonim stanovništvom. Bio je duboko zainteresiran za njihov način života i priče koje su se prenosile s koljena na koljeno. Promatranjem i razgovorom s lokalnim stanovništvom moguće je istražiti one trajne arhetipove koji su dio svake mitologije. Želio bih razumjeti promjene društvenog krajolika na ovom području i stalni značaj priča i mitova u modernom životu. Mnogi likovi u pričama Pavela Bažova temelje se na stvarnim i mitološkim likovima. Usko su povezani s određenim geografskim lokacijama, ukorijenjeni u pričama, mitologiji i tradiciji. Ostaju vjerni pradjedovini koja im daje oslonac i snagu. Međutim, neki junaci Bažovljevih priča odluče lutati pa napuštaju svoj dom, hrabro se suočavajući s neizbježnim preprekama i izazovima.

Ideja ovog projekta rezultat je mojih promišljanja o važnosti veza između čovjeka, njegove domovine i tradicije. Pokazalo se da je sve to izravno povezano s trenutačnim zbivanjima u mojoj domovini, Rusiji, koju sam morao napustiti. Iščupan iz svog doma i poznatog okruženja, morao sam iznova osmisliti svoj koncept doma i vrijednosti.

image

Malachite casket

/Katerina Churbakova
image

Malachite casket

/Katerina Churbakova

DOKUMENTARNA: 3. MJESTO

And then the winter came

PIERPAOLO MITTICA

Rođen: 1971. Pordenone, Italija

Profesija: Fotograf i videograf

Živi i radi u: Spilimbergo, Italija

Dana 24. veljače 2022. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu, čime je započela rat punih razmjera. No nakon neuspjeha u osvajanju glavnog grada Kijeva, usporavanja operacija oko Donbasa te s približavanjem zime, Moskva je promijenila strategiju: počela je s napadima na elektrane, a ukrajinsko stanovništvo završilo je u mraku i hladnoći. Više od polovice zemlje ostalo je bez struje, vode i grijanja. Sada kad je zima stigla, temperature u Ukrajini padaju i do minus dvadeset. Navršilo se godinu dana od početka rata i situacija za civilno stanovništvo je dramatična. Osobito je težak život u Kijevu i njegovim predgrađima, koja su razorena već tijekom prvih mjeseci rata i gotovo su svakodnevno gađana raketama i bespilotnim letjelicama. U glavnom gradu ljudi traže utočište u hodnicima podzemnih željeznica i u stotinama starih nuklearnih bunkera koji su ostavština sovjetske ere i hladnog rata.

image

And then the winter came

/Pierpaolo Mittica
image

And then the winter came

/Pierpaolo Mittica
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. svibanj 2024 04:03