IVAN IVEZIĆ

Radio je cover za ‘Bitange i princeze‘, Azrine naslovnice, logotip Jugotona, a Terezu je smio snimati jedino on

Ivan Ivezić

 Tomislav Krišto
U Galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva otvara se izložba dizajnera koji je napravio nekoliko tisuća naslovnica LP-a za Jugoton

Ivan Ivezić bio je najproduktivniji domaći dizajner omotnica vinilnih ploča koji je za diskografsku kuću Jugoton (današnji Croatia Records) od 1960ih do 1990ih oblikovao nosače zvuka.

O njegovom iznimnom doprinosu dizajnu, glazbi i kulturi svjedoče njegovi radovi koji će biti izloženi na izložbi "Ivan Ivezić: Tihi obrt-retrospektiva grafičkih radova 1967.-1997. koja se otvara 19. svibnja u 19 sati u HDD galeriji (Boškovićeva 18).

image

omot Bijelo Dugme, Bitanga i princeza, 1979.

Press

Kustos Željko Luketić s asistentom Lerijem Ahelom donosi mnoštvo materijala poput plakata, reklama, fotografija, arhivskih predmeta.

image

logo Jugoton redizajn, 1975.

Press
image

Omot Split 74, Internacionalni festival zabavne muzike

Press

Kontekst vremena te Ivezićevo mjesto u njemu Luketić objašnjava slijedećim riječima:

"Dominantni nosači zvuka, kako se to nekad voljelo uniformno reći, bili su u zlatno doba glazbenog izdavaštva vinili, gramofonske ploče koje su zahvaljujući svojim dimenzijama, ali i onome što sadrže, bile i ostale umjetnički poticajan element vizualnog komuniciranja. Ivan Ivezić bit je te komunikacije intuitivno shvatio vrlo rano, a njegovi su radovi postali mjestom kolektivne memorije prostora, vremena i kulture".

image

Omot Festival Spliz 76, Dalmatinska šansona, 1976.

Press
image

Omot Indexi, 1974.

Press
image

Omot Dani jugoslovenske zabavne muzike, Opatija,, 1979.

Press

Prvi izložbeni pregled djelovanja ovog dizajnera podijeljen je u šest segmenata. Retrospektiva obuhvaća omotnice ploča, popratne reklamne materijale za glazbena izdanja (letci, posteri, naljepnice), fotografije Ivana Ivezića korištene za omote ploča (serije koje pokazuju put od fotografije do omota), odbijena grafička rješenja urednika Jugotona, segment privatnih obiteljskih fotografija koje su poslužile kao objekti za omote, filmske plakate reduciranih tehnika sitotiska za Filmoteku 16, stripove iz produkcije GTS Mauri koje je crtao Ivezić te vlastite crteže korištene za ovitke.

image

Eksperimentalni atelje, 1976.

Ivan Ivezić
image

Naljepnica Azra, 1983.

Press
image

Naljepnica Josipa Lisac, 1980.

Press
image

naljepnica Jugoton Express, 1983

Press

"...vinil je oduvijek bio mjesto u kojemu se svaki profesionalac ali i znatiželjni amater žele oprobati. Netko će danas Iveziću spočitnuti rutinirana rješenja, ali istovremeno drugima oprostiti poneka umjetnička zastranjenja, jer eto, živjeti se moralo, radilo se brzo i mnogo", smatra Luketić koji otkriva da je javno dostupna brojka Ivezićevih omota na internetskoj bazi Discogs 2.250 omota, bez varijacija za kazete i bez dodatnih varijacija za promotivne materijale. Naglašava i da taj popis nije potpun te da je većina komplementarnih vizuala za promotivne kampanje nestala.

image

Ivan Ivezić

Tomislav Krišto

S Ivezićem smo, podsjetimo, razgovarali za Jutarnji list, kada nam je objašnjavao, među ostalim kako je osmilsio jedan od najpoznatijih albuma, onaj za Olivera Dragojevića "Malinkonija": "Fotografija Olivera zbog naočala nije baš bila lijepa. Pa sam naočale pretvorio u njegov logotip", a u to doba, osim njega, nitko nije smio snimati Terezu Kesoviju.

Ivan Ivezić, rekorder Jugotonovih vinila, autor je i poznatog redizajna logotipa Jugotona u kojemu potpuno nestaje do tada prepoznatljiva notna ljestvica. Dobitnik je brojnih nagrada za dizajn i ambalažu, poput jugoslavenskog Oskara za ambalažu i Zlatnog Savropaka. Karijeru je počeo nakon Škole za primijenjenu umjetnost, kao fotograf sprovoda.

Nakon toga odlazi u Vjesnik: “Bio sam urednik kulturnog izdanja koje je izlazilo za vikend. Tamo sam radio dok se nisam oženio i dobio dijete. Bilo je puno dežurstava po noći, nije to bilo za novopečenog oca. Kada bi se pojavila neka praznina na stranici, na brzaka bih morao nacrtati neku vinjetu. Bila su olovna slova, nije ih se moglo širiti ili smanjiti”, prisjetio se tada za Jutarnji list. Bio je iznimo produktivan autor, bilo je to doba velike produkcije: “Istodobno sam znao imati tri, četiri omota na stolu koje bih ujutro predao. Znao sam s obitelji biti dva mjeseca na moru, slali bi mi narudžbe poštom i ja bih slao rješenja natrag. Bio sam dobar sa svim urednicima.” Dobro je i zarađivao: “Znao sam susresti kolege iz Primijenjene u gradu, i otići na kavu. Kada sam im rekao koje novce dobivam po ploči, rekli bi mi da je to za njih presitno, da oni ne bi za te novce radili. No, na odlasku bi me pitali da im posudim sto dinara. Stvar je bila u velikoj produkciji.”

Izložba traje do 10. lipnja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. lipanj 2022 12:25