Izložba posljednjih slika Vincenta van Gogha nakon Amsterdama u ponedjeljak 3. listopada otvara se u Parizu u Musée d‘Orsay. Riječ je o prvoj sveobuhvatnoj izložbi posvećenoj Van Goghovom razdoblju u selu Auvers-sur-Oise, koje se nalazi 30 km sjeverozapadno od Pariza, a ima za cilj pokazati kako su djela nastala zadnjih mjeseci njegova života jednako važna kao i njegove poznatije slike naslikane u sunčanoj Provansi.
Napustivši duševnu bolnicu u Saint-Rémyju u svibnju 1890. Van Gogh se zaputio na sjever u Auvers, gdje je već boravilo nekoliko umjetnika. Auvers je Vincentu ponudio mir i tišinu koji su mu bili potrebni, dok je istodobno bio dovoljno blizu Pariza da može posjetiti svog brata Thea. Tamo je bio i liječnik, Paul Gachet, koji ga je mogao držati na oku. Vincent se brzo sprijateljio s Gachetom, slikarom amaterom, koji je Van Goghu savjetovao da se potpuno posveti svojoj umjetnosti. Učinio je upravo to, grozničavo slikajući vrtove i žitna polja oko sela.
Tijekom tog zapanjujuće produktivnog razdoblja od svibnja do srpnja 1890., Van Gogh je slikao jednu sliku na dan sve do kobnog 27. srpnja kada se ustrijelio i umro dva dana kasnije.
Muzej Van Gogh i Musée d‘Orsay uspjeli su za izložbu posuditi 48 od 74 slike koje je dovršio u Auversu te 25 od 57 crteža.
Među ključnim slikama na izložbi svakako izdvaja se "Portret dr. Paula Gacheta" (iz zbirke Musée d‘Orsay), "Crkva u Auversu" (Musée d‘Orsay), i "Pšenično polje s vranama" (Muzej Van Gogh). Bit će tu i rijetko u javnosti izlagana djela iz privatnih zbirki, poput slike "Čaše s karanfilima" i "Polja".
Posebnost ove izložbe je i ta što je Musée d‘Orsay prethodno za amsterdamsko predstavljanje pristaoposuditi sve Van Goghove slike koje je muzeju darovao sin dr. Gacheta 1949.-54. U skladu s njegovim željama, te se slike gotovo nikad ne posuđuju, a među njima je i Van Goghov po mnogima najljepši autoportret koji je 1889. godine napravio u bolnici i kasnije dao liječniku.
Pripreme za izložbu zahtijevale su, inače, višegodišnja istraživanja, koja su uključivala i što bolju procjenu datuma nastanka za sve 74 slike. Također locirana su gotovo sva mjesta na kojima su slike naslikane.
Katalog izložbe bavi se pak novijom teorijom da Van Gogh nije umro samoubojstvom, već da je ubijen. Organizatori to detaljnim argumentima odbacuju kao "posve neutemeljene" tvrdnje. "Kada se osoba osjeća primoranom okončati vlastiti život, najmanje što zaslužuje je da bude saslušana s empatijom", ističu, među ostalim.
Unatoč borbi s osjećajem neuspjeha, usamljenosti i melankolije, Van Gogh je nastavio raditi, slikanje mu je predstavljalo oblik terapije, dajući mu smisao života. Nažalost, njegov trud ostao je neprepoznat, barem u smislu prodaje tijekom života. Poznato je da je u cijeloj svojoj karijeri prodao samo jednu sliku. Danas je situacija bitno drukčija, primjerice "Vaza s makovima i tratinčicama", koja je posuđena za ovu izložbu, prodana je za 62 milijuna dolara 2014.
