‘’Povijesno – kulturna baština uopće, kao dragocjen izvor znanja, danas poprima u svim kontekstima, a ne samo u hrvatskom, posebnu važnost s etičkog, identitetskog pa i religijskog stajališta, tri stupa koje pogotovo mladi smatraju sve manje važnim’’, riječi su markiza i contea dr. Gordija Frangioanea, koje je prenio prof. dr. sc. Mislav Grgić, Veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ u svom uvodnom govoru na jedinstvenom kulturnom događanju javnog predstavljanja i besplatnog ustupanja digitaliziranog materijala iz arhive obitelji Frangipane, među kojima se nalazi do sada nikada viđena neprocjenjiva hrvatska povijesna arhivska građa, uključujući i osobna pisma hrvatskog kneza Frana Krste Frankopana (1643. - 1671.). Ovaj događaj održan je u sjedištu Družbe ‘’Braća Hrvatskoga Zmaja“ u Kuli nad Kamenitim vratima u Zagrebu.
U predstavljanju su sudjelovale osobe, koje su svojim osobnim angažmanom pridonijele lociranju i pribavljanju ove važne povijesne hrvatske arhivske građe. Među njima su prof. dr. sc. Mislav Grgić, Veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, sveučilišni profesor, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Kluba dekana, dr. Ivan Mirnik, muzejski savjetnik u mirovini, bliski prijatelj obitelji Frangipane, najveći hrvatski stručnjak za numizmatiku i medaljarstvo, izv. prof. dr. sc. Saša Potočnjak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, suradnica pokojnog markiza Doima Frangipanea i velika poznavateljica neprocjenjivog obiteljskog arhiva obitelji Frangipane i književnik Tomislav Beronić, autor više knjiga o Frankopanima, slobodni istraživač obitelji Frankopan, popularizator glagoljice i Prior Družbe čuvara baštine Frankopani.
Furlanska obitelj Frangipane, u čijem se vlasništvu nalazi ovaj neprocjenjivo vrijedan arhiv, aktivno je sudjelovala u spašavanju kneginje Julije de Naro, supruge kneza Frana Krste Frankopana, od progona Bečkoga dvora nakon uhićenja hrvatskih knezova Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog, a kasnije i kneginje Ane Katarine Frankopan Zrinski. Uz to, obitelj Frangipane stoljećima je čuvala obiteljsku arhivu hrvatskih Frankopana iz kaštela Bosiljevo.
Četiri tematska područja i 120 digitaliziranih stranica u prvom koraku
Prvi dio digitaliziranog arhiva čine pisma kneza Frana Krste Frankopana za čije postojanje je do sada znao vrlo mali broj povjesničara, a koja su sada vidljiva gotovo u izvornom obliku. Uz njih su i prijepisi koje načinio conte Luigi Frangipane oko 1900., izrazito dragocjeni za bolje isčitavanje i tumačenje u budućim istraživanjima.
Drugi dio su dokumenti o knezu Bartolu VIII. Krčkom, sinu kneza Fridrika III. Krčkog iz kojih je vidljivo da je frankopanska vojska od 7 tisuća konjanika, odnosno vitezova sa saveznicima, došla u pomoć frankopanskoj obitelji Frangipane 1332. u obranu Udina.
U to vrijeme sklopljeni su bračni savezi između knezova Krčkih te Nelipića i Šubića, a sin kneginje Elizabete Krčke, dakle sestre kneza Bartola VIII. i kneza Pavla Šubića je Juraj prvi od imena Zrinskih. Knez Bartol VIII. Krčki djed je kneza Nikole IV. Frankopana Krčkog, hrvatskog bana u čije su vrijeme, dakle početkom 15. stoljeća, posjedi kneževske obitelji dosegnuli svoj vrhunac. I ovi dokumenti dolaze u prijepisu iz početka 20. stoljeća.
Treći dio su pisma obitelji Torre, u prijepisu s početka 20. stoljeća, rodbinski vezane uz knezove Krčke Frankopane, među kojima je i pismo kneza Vuka I. Frankopana. Obitelj della Torre (njemački Thurn) preci su kneževske obitelji Thurn und Taxis, koja je 1928. darovala dvorac Stari grad Ozalj i okolno zemljište Družbi ‘‘Braća Hrvatskog Zmaja‘‘ zbog poštivanja i doprinosa očuvanju sjećanja na hrvatske kneževske obitelji Frankopan i Zrinski.
Tu je i izvorni notarij Frankopanske himne maestra Ivana pl. Zajca napisane na tekst kneza Frana Krste Frankopana ‘‘Na vojsku‘‘, u kojoj je čuveni stih ‘‘ Navik on živi ki zgine pošteno‘‘, ispisan i na gredi iznad vrata Zmajske dvorane u Kuli na Kamenitim vratima.
Maestro Ivan pl. Zajc je bio također član Družbe ‘‘Braća Hrvatskog Zmaja‘‘ sa zmajskim imenom Zmaj Podtrsatski.
Slobodu treba izboriti i osvojiti
Posljednji četvrti dio sadašnje digitalizirane arhive su fotografije nekoliko slika iz obiteljske zbirke Frangipanea. Tu su portreti kneza Frana Krste Frankopana, kneza Krste Frankopana Ozaljskog (sina kneza Bernardina i kneginje Lujze Marzaano od Aragona), grafika Jurja IV. Frankopana Tržačkog, koji je značajan dio života proveo u Furlaniji, a sahranjen je u crkvi sv. Katarine u Zagrebu, gdje mu je i danas nadgrobna ploča, slika hrvatskih knezova Petra Zrinskog i Frane Krste Frankopana uoči pogubljenja. Ove su slike zanimljive, jer su nastale krajem 19. i početkom 20. stoljeća te pokazuju koliko je poštovanje furlanska obitelj Frangipane imala prema hrvatskim Frankopanima.
Conte Gordio Frankopane bit će, inače, instaliran uz dr. Ivana Mirinika, krajem travnja ove godine u počasno članstvo Družbe kao Zmaj di Castelo u Zagrebu i tom prilikom obići će frankopanske kaštele Ozalj, Dubovac, Ogulin, Grobnik i Krk te prisustvovati koncertu u krčkoj katedrali.
‘‘Družba ‘‘ Braća Hrvatskog Zmaja‘‘ njeguje kult Zrinskih i Frankopana više od jednog stoljeća. Zmajevi su u zrinsko-frankopanskoj žrtvi prepoznali pojam slobode, jer slobodu se ne može dobiti na dar, slobodu treba izboriti i osvojiti, a hrvatski narod je slobodu stjecao žrtvama života svojih najboljih sinova i kćeri. Zasigurno je ovdje riječ o identifikaciji jednog cijelog naroda sa žrtvom svojih vođa i bez obzira na vremensku udaljenost, možemo slobodno reći da su Frankopani i Zrinski u temeljima hrvatske državnosti‘‘, zaključio je Grgić.