Šesto Balkansko arhitektonsko bijenale održano je od 21. do 27. studenog u Beogradu. Središnja tema Bijenala je bila Back to the roots, a ukupno je izloženo preko 180 radova iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Bugarske. Balkansko arhitektonsko bijenale je međunarodna manifestacija na kojoj se prezentira suvremeno arhitektonsko i dizajnersko stvaralaštvo, pokrenuta s ciljem okupljanja i umrežavanja istaknutih autora iz raznih sredina, te promoviranja primjera dobre prakse.
Svečana dodjela nagrada i izložba održani su u Salonu Muzeja grada Beograda. Radovi su nagrađeni u kategorijama arhitektura, urbanizam, interijer, nerealizirani projekt, najbolji odgovor na središnju temu, te publikacija. Na izložbi je predstavljeno 18 radova iz Hrvatske, te 6 autora u kategoriji arhitektonske publicistike. Treba naglasiti kako su hrvatski arhitekti osvojili nagrade u gotovo svim kategorijama.
Glavnu nagradu Bijenala u kategoriji arhitekture osvojio je Bazen Češča vas pored Novog Mesta slovenskog studija ENOTA. U istoj kategoriji drugu nagradu je osvojio ured 2 Arhitekta - Ćurković i Zidarić za Vinariju Tomac u Jastrebarskom, a za taj rad su dobili i posebno priznanje u kategoriji najboljeg odgovora na središnju temu Bijenala.
Marijan Hržić je nagrađen glavnom nagradom u kategoriji Urbanizam, za realizaciju Gaja urni zagrebačkog krematorija, dok je u istoj kategoriji posebnim priznanjem nagrađeno rješenje Središnjih trgova Koprivnice Studija NFO.
U kategoriji nerealiziranih projekata drugu nagradu su osvojili njiric+ arhitekti za pobjednički projekt na natječaju za dječji vrtić Pujanke u Splitu.
Breda Bizjak je osvojila drugu nagradu za projekt revitalizacije Austro-ugarskog sistema u Puli u kategoriji najboljeg odgovora na središnju temu Back to the Roots.
Andrija Mutnjaković je dobio glavnu nagradu za arhitektonsku publicistiku za svoj cjelokupni publicistički opus, kao i kontinuirano bavljenje istraživanjem i pisanjem o arhitekturi.
Balkansko arhitektonsko bijenale koje se održava po šesti put jedna je od rijetkih manifestacija koja predstavlja i nagrađuje arhitekturu nastalu u regiji, te nudi platformu za razvijanje diskursa na prostoru regije Balkana. Riječ je o manifestaciji koje se kontinuinirano redefinira i omogućuje uvid u arhitektonsku produkciju u neposrednom susjedstvu koja je zadnjih desetljeća postala međusobna nepoznanica.
Bijenalne izložbe u kontekstu regije se čine pretjerano ambiciozne, jer ipak je riječ o kratkom vremenskom roku unutar kojeg se sagledava produkcija relativno malih arhitektonskih sredina. Bez obzira na to, riječ je o jasno definiranom odsječku vremena koji može poslužiti za redefiniranje i prepoznavanje aktualnog smjera arhitekture.
Posebno iznenađuje i veseli što je korpus domaće arhitekture koji je tradicionalno bio određen nerealiziranim projektima izuzetno ambiciozne arhitekture, postao je dominantno određen realizacijama. Stereotipno prepoznavanje domaće arhitektonske produkcije koje je u pravilu definiralo inzistiranje na konceptualnosti, nerijetko forsiranje apstrakciji i reduciran izraz, te u pravilu skromna materijalizacija se radikalno mijenja. Odjednom je riječ o arhitekturi koja se ne boji istraživati formu ili interpretirati vernakular. Ocrtava se cijeli smjer arhitekture krovova. Godine određene privatnim investicijama su evidentno promijenile kulturu izvedbe i arhitektonskih detalja, pa su se tako u arhitektonsku produkciju vratil zanemareni materijali poput slame, drveta, fasadne opeke itd. Posebnu pažnju zaslužuje pojava uzoraka na pročelju koji smo u pravilu prepoznavali kao temu rezerviranu za neke druge arhitektonske kulture nevezane od Hrvatske.
Mogli bi zaključiti kako je arhitektura u Hrvatskoj u fazi definiranja koje traje zadnjih desetak godina. Ako je arhitektonska produkcija prije krize bila definirana javnim i društvenim investicijama, a ona nakon razvojem privatnih ulaganja, osobito u turizmu, došli smo u fazu u kojoj su podjednako zastupljeni različiti tipovi investicija. Ono što je još zanimljivije je da postoji cijeli spektar mjerila, namjena i tipologija. Izuzetno je dobrodošla geografska raspodjela projekata i realizacija, više nije riječ samo o velikim urbanim centrima ili turističkoj izgradnji na obali, nego su uključena i manja mjesta i gradovi širem zemlje. Uz realizacije nove arhitekture, prisutne su izuzetno bitne teme poput rekonstrukcija i revitalizacija arhitektonskog nasljeđa, ali i obnova nakon potresa.