POZNATA SEKSOLOGINJA

‘Društvo nameće monogamiju, no što ako nisi u takvim vezama sretan? U Zagrebu smo održali radionicu o višeljublju, evo kako je bilo‘

Paola Brečak

 Lea_brecak/
Paula Brečak za Jutarnji govori o radionici u sklopu festivala Vox Feminae, ali i o nedostatku seksualnog obrazovanja u školama

Paula Brečak, mlada je sociologinja i influencerica koja posljednjih godina na svojem Instagram profilu svoje pratitelje educira o seksu i seksualnosti (@thewolfnomad). U sklopu festivala Vox Feminae, ovih je dana održala radionicu poliamorije koja se bavi pitanjima alternativnih oblika ljubavnih odnosa i pružanja prostora za istraživanje sreće izvan monogamnih normi. Razgovarale smo o toj temi, ali i o nedostatku seksualnog obrazovanja u školama.

Društvo u kojem živimo jasno propisuje da bi naše romantične veze trebale biti monogamne, piše uz radionicu održanu u sklopu Vox Feminae. No što ako u tom okviru ne pronalazimo sreću, pitate se uz radionicu. Pa što ako ljudi ne pronalaze sreću?

- Društvo propisuje određene norme te se od nas u tom društvu očekuje da po tim normama živimo. Propisuje se kakvi bi naši identiteti trebali biti, što je navodno "prirodno" i "normalno": kako biti žena, kako i s kime prakticirati seks, kako bi naše romantične i seksualne veze trebale izgledati i napredovati - da bi trebale biti monogamne i voditi k braku i djeci.

No malo se ljudi zapravo savršeno uklapa u te društvene normative i osjeća ugodno živeći unutar njih. Onda mislimo da s nama nešto nije u redu i na silu se pokušavamo uvjeriti da bismo trebali biti nešto što nismo ili živjeti na način koji nam ne odgovara. Primjerice, vidiš da ti monogamija ne odgovara, ali na silu pokušavaš graditi takve veze, iako u njima zapravo nisi sretan, jer ti društvo govori da ako nisi u monogamnoj vezi, onda s tobom nešto nije u redu.

Rješenje, koje nije nimalo lako, jest prepoznati normative koje nam naša okolina nameće, dekonstruirati ih, te živjeti u identitetu koji zaista jest naš i graditi život u kojemu se zaista osjećamo sretno. Kažem da to nije nimalo lako jer su to norme koje internaliziramo od kada smo se rodili i teško ih je prepoznati, ali taj rad na sebi vodi do toga da zaista živiš kao ti. Također, posljedično čini naše društvo sve inkluzivnijim i za one koji ne žive po nametnutim pravilima i normama. Ako ne pronalazimo sreću u kutijama u koje su nas stavili, ajmo probati izaći iz tih kutija!

- Održali ste radionicu vezanu uz poliamoriju. Kako je to izgledalo, kako su sudionice i sudionici prihvatili tu ideju?

Sudionice su se same prijavile na radionicu poliamorije tako da nismo trebale prolaziti kroz "prihvaćanje ideje", budući da su došle zato što su za tu temu već zainteresirane. Bilo je onih koje taj identitet i oblik odnosa tek kreću istraživati, do onih koje imaju godine iskustva u poliamornim odnosima. Radile smo upravo na dekonstrukciji diskursa i normativa koji su nam nametnuti vezano za odnose tj. za monogamiju. Taj diskurs se naziva mononormativnost. Oslovile smo neke predrasude koje se vežu za poliamoriju i sporazumnu ne-monogamiju općenito, te dijelile vlastita iskustva.

Poliamorija se prije svega bazira na kolektivnim romantičnim vezama, a tek onda seksualnim?

- Generalni obris poliamorije jest da ona uključuje i romantične i intimne odnose, ne samo seksualne, ali ne nužno da priretizira jedno nad drugim. Poliamorija ne mora biti kolektivna, nije nužno da je više ljudi međusobno u vezi svi sa svima. Poliamoriju možemo okarakterizirati kao otvorenost za više romantičnih, intimnih i/ili seksualnih odnosa istovremeno. No poanta radionice bila je upravo da same otkrijemo koje su nam želje i potrebe i gradimo svoje odnose subjektivno, a ne prateći neke norme i pravila kojih se drže drugi. Tako da svatko poliamoriju može definirati kako god želi.

Postoji na svijetu, negdje sam pročitala, 4 do 5 posto ljudi koji prakticiraju takve veze. Je li to manji ili veći broj nego prije, recimo, desetak godina?

- Teško je raditi takva istraživanja jer ne postoji jedna uvriježena definicija poliamorije, niti bi trebala postojati. I svakako se ta statistika razlikuje među državama i generacijama. Ali generacija Z jest puno otvorenija i spremnija za život van društvenih normativa, što uključuje i propitkivanje roda i rodnih uloga, te normativnih seksualnosti i konstrukcija romantičnih veza. Naravno, današnje društvo i je globalno inkluzivnije i sigurnije, pa se zato osjećamo spremnije i slobodnije zaista živjeti svoje identitete. Iako na toj inkluzivnosti moramo još puno raditi, pogotovo u Hrvatskoj gdje društvene i političke struje stvaraju opasnu okolinu za autentičan život van društvenih normativa.

image

Paola Brečak

Lea_brecak/

Koliko je teško, po vašem mišljenju, u takvim vezama kontrolirati vlastiti ego, ljubomoru?

- Mislim da je želja za kontrolom vlastite ljubomore, u smislu zataškavanja i ignoriranja, pogrešan put neovisno o kakvoj se vezi radilo. Ljubomora je uglavnom simptom nečega - neke neiskomunicirane i/ili neispunjene potrebe, nesigurnosti ili traume. Ljubomore ima u poliamornim vezama jednako kao i u monogamnim vezama. Budući da poliamorija nije društveni normativ, meni se čini da ljudi koji prakticiraju sporazumno ne-monogamne veze više komuniciraju o svojoj vezi i dogovaraju se kako će graditi svoj odnos. U takvim vezama onda ima i više prostora za istražiti zašto se javlja ljubomora i osloviti ju i samostalno i s partnericom. Takav pristup bi pogodovao svima, i u monogamnim i u ne-monogamnim vezama, no to zahtjeva da se prestanemo oslanjati na očekivanja i pretpostavke, te da se zaista zapitamo što trebamo, želimo i možemo.

Sociologinja ste po struci, djelujete kao thewolfnomad, influencerica kojaeducira svoje pratitelje o seksu i seksualnosti. Kako ste se odlučili na ovaj sektor?

- Moji interesi za teme seksualnosti i roda krenuli su iz aktivizma, konkretno feminizma i LGBTIQ+ aktivizma. Na tim se područjima mnogo postiglo, zahvaljujući upravo neumornim aktivistkinjama i aktivistima, no još puno posla ima, a ženskim i LGBTIQ+ pravima stalno se prijeti. To su teme koje su mi važne i o kojima volim učiti te prostori kojima mislim da mogu dati neki doprinos, tako da unutar njih djelujem i profesionalno, i aktivistički, i akademski.

Za portal srednja.hr dali ste intervju u kojemu govorite da seksualno obrazovanje mora ući u školi kao sveobuhvatan, zaseban predmet. Koji su razlozi, i zašto taj predmet nije još uveden?

- Sveobuhvatno seksualno obrazovanje obuhvaćalo bi široki spektar tema - od seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, do učenja o komunikaciji i vezama, vlastitim emocijama, različitosti i inkluzivnosti, rodnoj ravnopravnosti, raznim oblicima rodno uvjetovanog nasilja te nasilja i diskriminacije nad seksualnim i drugim manjinama. Program koji se trenutno provodi u školama u vidu međupredmetne teme "Zdravlje" u potpunosti ignorira bitne teme poput rodne ravnopravnosti i stereotipa, pozitivnog pristupa seksualnosti, te LGBTIQ+ teme. Zašto sveobuhvatno seksualno obrazovanje u Hrvatskoj još uvijek ne postoji - kada mnoga istraživanja pokazuju da ima pozitivan učinak na mlade i na društvo općenito, što podržavaju i međunarodno priznate UNESCO, IPPF, WHO i UNFPA smjernice - ne znam. Istraživanja u Hrvatskoj upućuju da je našim mladima hitno potrebno obrazovanje o ovim temama. Istraživanje CESI-ja (2018) pokazalo je da je 58% ispitanica i ispitanika (16-26 godina) doživjelo neki oblik nasilja u partnerskim vezama. Seksualnom uznemiravanju na internetu svjedočilo je 93% mladih (Centar za sigurniji Internet, 2022). Mladi se žele obrazovati o ovim temama i trenutno jedino gdje mogu naći informacije koje ih zanimaju jest internet. Na internetu svakako postoje neki kvalitetni i pouzdani izvori sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja, no količina krivih i štetnih informacija mnogo je veća. Izuzetno je opasno da imamo društvo, i mladih i odraslih, koji se o seksualnosti obrazuju kroz mainstream pornografiju, a o romantičnim vezama kroz karaktere poput Andrew Tatea koji promoviraju nasilje nad ženama.

Sveobuhvatno seksualno obrazovanje u škole bi trebalo uvesti Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje tu odgovornost sustavno odbija pod izlikom da se taj program već provodi unutar međupredmetne teme "Zdravlje", što nije istina. No upravo je u tijeku važna kampanja Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) za uvođenje sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u zagrebačke škole, na koju se nadam da će se zagrebačka vlast napokon odazvati.

Ostalo na Vox Feminae

Ovogodišnje osamnaesto festivalsko Vox Feminae ima niz radionica, razgovora i druženja s ciljem poticanja otvorenih dijaloga i promicanja različitih aspekata ženske i LGBTIQ+ kulture. Radionica ‘Napadi na prava trans osoba’, koja je na rasporedu 15. svibnja, istraživat će najnoviji napad antirodnog pokreta na trans osobe. 19. svibnja održat će se i radionica Art & psihodramska radionica: Viva la vulva! ’ koju će voditi Jasna Žmak i Rina Barbarić. Dvodnevna književna radionica ’Pisanje erotike, brisanje srama’ s Asjom Bakić održat će se 20. i 23. svibnja. U prvom dijelu radionice polaznice će s razgovarati i pisati o tome što je erotično u književnosti, a što se samo erotičnim i uzbudljivim predstavlja, dok će drugi dio radionice biti posvećen čitanju i komentiranju napisanog. Na tribini ‘Sve boje lezbijskog seksa‘ sudjelovat će psihologinja, geštalt psihoterapeutkinja Matea Popov; psihologinja, edukantica geštalt psihoterapije Senka Sekulić i psihologinja, akreditirana kognitivno bihevioralna terapeutkinja, shema terapeutkinja u superviziji Lejla Talić. Tribina o užitku, orgazmu, seksualnim praksama, intimnosti, dinamici odnosa, komunikaciji i zadovoljstvu seksualnim životom, ali i razlikama u libidu, i seksualnom sramu na rasporedu je 14. svibnja.

Preuzimajući ulogu cam djevojaka, Dora Brkarić i Iva Katarinčić svjetlom mobitela pažljivo će usmjeravati, ali i golicati poglede gledatelja. Premda će same odlučivati koje dijelove tijela će pokazati, zaslijepljene svjetlošću neće znati koga zavode. Mrak galerijskog prostora, u isto vrijeme, postat će mjesto ugode, fantazije i žudnje, kao i prostor nelagode i neizvjesnosti. Performans ’S T R I P T E A S E’ na rasporedu je 22. svibnja. Uz navedeno, ovogodišnji Vox Feminae Festival pripremio je i filmski program čiji se detalji uskoro objavljuju. 18. izdanje Vox Feminae Festivala održat će se od petka, 3. svibnja do nedjelje, 26. svibnja. Autorica ovogodišnjeg vizualnog identiteta je Barbara Bjeliš, Studio Kanu. Za više informacija o programu posjetite službenu web stranicu festivala .

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. svibanj 2024 11:34