U šest sati ujutro 10. ožujka ruski vojnici s puškama upali su u kuću Leile Ibrahimove ravnateljice Muzeja lokalne povijesti u Melitopolju, gradu na jugoistoku Ukrajine, bacili su joj crnu kapuljaču na glavu i odveli je na nepoznatu lokaciju. Nakon nekoliko sati intenzivnog ispitivanja, pustili su je, a dva tjedna kasnije Ibrahimova je napustila Melitopolj i otišla na područje koje nije pod ruskom kontrolom.
No krajem travnja nazvala ju je čuvarica iz muzeja i rekla joj da su ruski vojnici, zajedno s obavještajcima i čovjekom koji govori ruski u bijeloj laboratorijskoj kuti, došli u njezinu kuću i naredili joj, pod prijetnjom oružjem, da pođe s njima u muzej.
Zapovjedili su joj da ih odvede do skitskog zlata, neprocjenjive zbirke predmeta koja datira iz četvrtog stoljeća prije Krista, a čuva se upravo u melitopoljskom muzeju. Bio je to početak najveće pljačke kulturnog blaga Ukrajine od početka ruske agresije na tu zemlju.
Čuvarica je to odbila, ali čovjek u bijeloj kuti koji je bio s njima ipak je pronašao blago koje je Ibrahimova sakrila u kartonske kutije u podrum muzeja nakon što su Rusi krajem veljače zauzeli grad te s rukavicama na rukama pažljivo počeo izvlačiti jedan po jedan predmet. Ubrzo su i vrijedni artefakti i misteriozni stručnjak i ruski vojnici nestali. Ukradeno je najmanje 198 zlatnih predmeta, uključujući ukrase u obliku cvijeća, rijetko staro oružje, 300 godina stari srebrni novci i medalje.
"Sve smo sakrili, ali su oni to nekako pronašli", ispričala je Ibrahimova New York Timesu u telefonskom razgovoru.
Problemi su počeli, kako je rekla Ibrahimova, još krajem veljače, kada su ruske snage granatirale zračnu luku i zauzele grad. Vojnici su divljali, uništavajući supermarkete, trgovine i kuće. Većina stanovnika grada skrivala se u svojim kućama, no nekoliko muzejskih djelatnika, uključujući nju, vratilo se u muzej, lijepu, trokatnu zgradu u starom dijelu grada, u kojoj se čuva 50.000 eksponata, od medalja iz sovjetskog doba do starih bojnih sjekira. No daleko najznamenitiji eksponati u tom muzeju, bila je zbirka rijetkih zlatnih predmeta Skita, drevnog nomadskog naroda koji je naseljavao središnje euroazijske stepe od 9. do 1. stoljeća prije Krista, a o kojem se sve do prije stotinjak godina vrlo malo znalo. Grčki povjesničar Herodot smatra se jedinim pravim čuvarom sjećanja na njihovu povijest i kulturu do 20. stoljeća kada su arheolozi počeli otkapati skitske kurgane – vrlo dobro očuvane grobne humke. Oni su ujedno i najvažniji izvor podataka o Skitima prije njihove migracije u zapadnu Aziju i Europu. Tu su pronađeni, među ostalim, predmeti od bronce, zlata i srebra (oružje, dijelovi konjske opreme, nakit, stolno posuđe, kultni predmeti i dr.) u kojima prevladavaju stilizirani zoomorfni motivi (jelen, konj, tigar, ptice, najrazličitije fantastične životinje i dr.) te prizori iz svakodnevnoga života Skita. Značajan dio skitskog umjetničkog obrta iskopan je na krimskom poluotoku.
Upravo je skitsko blago najviše brinulo Leilu Ibrahimovu. "Znali smo da svake sekunde netko može ući u muzej s oružjem jer je ta kolekcija neprocjenjiva".
Ona i ostali članovi osoblja zajedno s nekim drugim vrijednim artefaktima pohranili su zlato u kartonske kutijei sakrili ga u vlažni podrumu gdje nisu mislili da će ga itko pronaći. No Rusi su se ipak domogli najvećeg ukrajinskog blaga, kako je ubrzo nakon pljačke izvijestio gradonačelnik Melitopolja Ivan Fjodorov koji je također u izbjeglištvu.
"Orci su se dočepali našeg skitskog zlata. Ovo je jedna od najvećih i najvrjednijih kolekcija u Ukrajini, a danas ne znamo gdje su je odnijeli. Ne znamo kakva je njezina sudbina, ali znamo da je ovo zlato ukradeno od naše zajednice i nadam se da ćemo ga uspjeti vratiti". Na nekim proruskim platformama pojavio se navodno i video na kojem se vidi kako okupatori pronalaze skrivenu kolekciju zlata, a čuvarica koja je odbila pomoći Rusima ponovno je odvedena iz svoje kuće pod prijetnjom oružjem, nedugo nakon što je gradonačelnik otkrio krađu. Od tada joj se izgubio svaki trag.
Muzej u Melitopolju je u međuvremenu dobio novo vodstvo, a novi ravnatelj kojeg su postavili Rusi, Ukrajinac Evgenij Gorlačev u intervjuu na ruskoj televiziji rekao je da su zlatni artefakti "od velike kulturne vrijednosti za cijeli bivši Sovjetski Savez" i da su prethodni upravitelji muzeja "potrošili mnogo truda i energije" da ih sakriju.
"U koju svrhu, nitko ne zna", rekao je. "Ali zahvaljujući tim ljudima i operativnom radu, stanovnici grada Melitopolja i ne samo Melitopolja, moći će ponovno vidjeti veliku zbirku skitskog zlata". Nije, međutim, rekao kada i gdje će artefakti biti izloženi.
Skitsko zlato ima, inače, ogromnu simboličku vrijednost u Ukrajini, a dio blaga, predmeti koje je nekoliko muzeja na Krimu posudilo muzeju Allard Pierson u Amsterdamu za putujuću izložbu "Krim: Zlato i tajne Crnog mora" predmet je dugogodišnjeg sudskog spora s Rusijom. Naime, nakon što je Rusija zauzela Krim 2014., Ukrajina je zamolila amsterdamski muzej da ne vraća zlato, dok je Rusija od muzeja tražila upravo to. Sud je presudio u korist Ukrajine te zlato za sada ostaje u Amsterdamu. "Iako predmeti potječu s Krima, oni su dio ukrajinskog naslijeđa nakon što je postala neovisna 1991. godine", ustvrdio je nizozemski sud.
Neki povjesničari kažu da je pljačka artefakata u Melitopolju još veći pokušaj prisvajanja, a možda i uništenja ukrajinske kulturne baštine.