Zašto Milorad Dodik opet traži prekrajanje granica na Balkanu? Kaže da je raspad Bosne i Hercegovine neminovnost, da je njezino postojanje “jednako postojanju ustaške države”, zaziva srpsko-srpsku federaciju...
Prekrajanje granica vodilo bi u rat. A rat ne želi nitko. Uostalom, rata biti neće jer tako kažu Amerikanci. Upravo oni s kojima je Milorad Dodik ušao u politiku i s kojima će je i napustiti. I sve će početi sa sankcijama. Dodik će ostati sam. Aleksandar Vučić neće reći ništa, baš kao ni Vladimir Putin koji je zaokupiran Ukrajinom.
Ne traži ustupke Zapada oko Banje Luke, nego oko Donjecka i Luganska. Dodik vikom i teškim riječima podiže ulog kako bi imao čime trgovati. U pitanju je njegova koža. Ali, spašavajući sebe, topi i one koji mu drže ljestve jer daje argumente bošnjačkim liderima. Zapravo, Sarajevu odgovara radikalna retorika Milorada Dodika. Fokus prestaje biti pitanje kakva Bosna i Hercegovina treba biti, nego potencijalno kataklizmički sukob sa separatističkom Banjom Lukom. I u takvoj igri mogu izgubiti najslabiji.
Hrvati u BiH traže promjenu izbornog zakona, kako bi ubuduće sami birali svojeg člana Predsjedništva BiH. Postoje naznake da bi se mogao postići dogovor oko toga, ali ne postoji sigurnost. Upravo je zato došlo do razlike u koracima između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Milanović bi odmah prevrnuo stol u Bruxellesu i uložio veto na svaku odluku koja eksplicitno ne udovoljava tom zahtjevu Hrvata u BiH. Plenković smatra da je još uvijek vrijeme za okupljanje prijatelja i prikupljanje poena zalaganjem za razumnu politiku.
No što ako razum ne prevlada? Tada izbora, koji bi se trebali održati do kraja godine, vjerojatno neće ni biti. Hrvati bi mogli najprije opstruirati, a u konačnici i bojkotirati izborni proces. To je beskonačna blokada države. Zato, čak i Bosancima i Hercegovcima preostaje samo razum.