O situaciji u SDP-u nakon izbora novog čelnika zagrebačke gradske organizacije, aktualnostima na hrvatskoj političkoj sceni i budućnosti ljevice razgovaramo s potpredsjednikom SDP-a i saborskim zastupnikom te stranke Sinišom Hajdašem Dončićem.
Što mislite o izboru Viktora Gotovca za predsjednika zagrebačkog SDP-a i može li on vratiti birače koje je SDP izgubio u Zagrebu?
- On je dobro rješenje za gradsku organizaciju SDP-a jer donosi novi polet i elan. Teme koje je otvorio baštine antifašizam na koji se SDP ponosi. Međutim, teme kojima se bavi važne su za socijaldemokraciju, pa ako baš hoćete i antifašizam danas. To su drugačiji odnos prema radu i kapitalu, gdje rad mora imati prednost nad kapitalom. To je borba i za klimu. I to je socijaldemokracija u 21. stoljeću. Vjerujem da će izborom Viktora Gotovca SDP polako vraćati povjerenje birača u Zagrebu, što je jako bitno za snagu SDP-a u cijeloj Hrvatskoj.
Što mislite o njegovoj inicijativi da se u Zagrebu vrati Trg maršala Tita i da se jedna ulica nazove po Aleksandri Zec?
- Znamo kako je na prevarantski način maknuto ime Trga maršala Tita, čistom političkom trgovinom krajnje desnice i Milana Bandića, bez javne rasprave. Josip Broz Tito primarno je bio vođa antifašističkog partizanskog pokreta, ali kao i svaki državnik ima pozitivne i negativne strane, pa ga treba promatrati u kontekstu vremena u kojem je djelovao. Slučaj obitelji Zec, odnosno djevojčice Aleksandre Zec, ima dvije razine - ljudsku i simboličku. Simbolička razina je da su institucije Republike Hrvatske dopustile da se osobe koje su počinile taj zločin izvuku. Zločin je počinjen iz koristoljublja, zbog pljačke. Probisvijeti i ubojice iskoristili su trenutak za pljačku jer je netko pripadnik druge nacionalnosti. Sve žrtve su žrtve, ali neke žrtve imaju određenu simboliku, recimo Josip Jović, prvi hrvatski redarstvenik, koji simbolizira žrtvu svih hrvatskih policajaca koji su branili Hrvatsku. Djevojčica Aleksandra Zec nosi simboliku nefunkcioniranja hrvatskih institucija početkom 90-ih godina. Veličina države i naroda jest u tome da prepozna vlastite greške, ne da kleči, nego da pokaže svoju zrelost i civilizacijski doseg. Ubojice je trebalo procesuirati, a ne pustiti na slobodu jer je to bacilo ljagu na cjelokupni hrvatski pravni sustav.
Što mislite hoće li gradonačelnik Tomislav Tomašević pristati na ta imenovanja ulica ili trgova?
- Vjerujem da će tijekom ovog mandata doći do pozitivnih promjena i da će se prihvatiti inicijative zagrebačkog SDP-a.
U Gotovcu neki vide čovjeka koji okuplja i koji možda može ujediniti podijeljeni SDP. Ima li on tog potencijala i može li on utjecati na politiku stranke na nacionalnoj razini?
- Na nacionalnoj razini mi smo proces transformacije završili i nemamo se što razjedinjavati ni ujedinjavati. Možemo samo okupljati nove članove, prije svega slobodnomisleće ljude, naročito mlade. Nema smisla da se udružujemo s onima koji su napustili SDP. Zanimaju nas građani koji do sada nisu bili članovi niti jedne političke stranke, nego prihvaćaju vrijednosti socijaldemokracije današnjice. S kime da se ujedinjujemo? Ljudi koji su izašli iz SDP-a - izašli su.
Nisu svi izašli svojom voljom, neki su i izbačeni iz SDP-a…
- O tim će slučajevima odlučivati Gradska organizacija Grada Zagreba. Ali ja mislim da bismo se trebali fokusirati na nove ljude, aktiviste, aktivne u društvenoj zajednici.
Postoji li po tome ipak mogućnost da netko tko je izbačen iz SDP-a bude primljen natrag odlukom gradske organizacije na čijem je čelu Viktor Gotovac?
- Postoji takva mogućnost. SDP je otvoren za sve one koji poštuju programska i statutarna načela. Oni koji ih ne poštuju u SDP-u nemaju što tražiti, a odluku o tome donose gradske i općinske organizacije.
Je li došlo vrijeme da se krene u okupljanje na ljevici - koje bi uključivalo SDP, Možemo i možda neke druge, manje političke stranke - kako bi se stvorila politička snaga koja bi na idućim parlamentarnim izborima mogla ugroziti HDZ?
- Apsolutno. To mora biti prioritet svih u Hrvatskoj da se u iduće tri godine stvori lijevo-centristička platforma koja bi bila brana HDZ-u i kandidat za upravljanje Hrvatskom. Ne bih spekulirao o modalitetima izlaska na izbore jer do njih ima još dosta vremena. Vjerojatno će se do tada pojavljivati neke nove političke opcije, a neke će se i gasiti.
Mislite li da će 18 SDP-ovih zastupnika u Saboru koji su izbačeni iz stranke ili su iz nje izašli osnovati novu stranku i imaju li potencijal postati neka nova politička snaga?
- Stvarno ne znam koji su njihovi planovi, ali me to i ne zanima jer to nije briga SDP-a.
Kako gledate na ekonomsku politiku Vlade i činjenicu da prilikom usvajanja proračuna za sljedeću godinu vladajući nisu prihvatili gotovo ni jedan amandman oporbe?
- Ekonomska politika Vlade podređena je isključivo uvođenju eura, a euro nije cilj, nego mora biti sredstvo za ostvarivanje makroekonomskih ciljeva Hrvatske. Stoga je i proračun za 2022. upravo napravljen da zadovolji mastriške kriterije, a jedan od njih je i udio proračunskog deficita u BDP-u. Proračun koji se bazira na tome da mu je gotovo pola prihoda od PDV-a, 32 milijarde kuna od sredstava EU, a znamo da nismo uspješni u povlačenju tih sredstava, uz nemoguće uštede od 6,2 milijarde u zdravstvu, smatram ekonomski krajnje neozbiljnim. SDP smatra da je u ekonomskoj politici u Hrvatskoj vrijeme za zaokret. Zaokret bi bio da se manje oporezuje rad, da se smanji PDV koji je izrazito regresivan porez koji najviše šteti siromašnima, da se krene u progresivno oporezivanje treće, četvrte i pete nekretnine, a ta sredstva iskoriste za društvenu stanogradnju.
Je li se Zoran Milanović svojim nedavnim izjavama o genocidu u Srebrenici i ubojstvu obitelji Zec značajno udaljio od SDP-a i ljevice?
- SDP ima jasne stavove o genocidu, Srebrenici i ubojstvu Aleksandre Zec. Sukladno Ustavu, predsjednik Republike Hrvatske nije član nijedne stranke, pa ni SDP-a. Mi imamo svoju političku agendu i stavove, a ona ne mora nužno biti ista političkoj agendi i stavovima predsjednika Republike. Njegove političke stavove ocjenjivat će građani na sljedećim izborima.
Može li Milanović, ako ovako nastavi, na idućim predsjedničkim izborima opet biti kandidat SDP-a?
- Do predsjedničkih izbora ima još tri godine, a tada će na temelju cjelokupnog predsjednikova mandata odluku donijeti stranačka tijela.
Što mislite o mogućem širenju upotrebe covid-potvrda i uvođenju obaveznog cijepljenja?
- Žao mi je što hrvatska Vlada prilikom donošenja odluke o uvođenju kovid-potvrda nije odmah cjelovito riješila i pitanje sankcija. Tako da mi sada ovo dodavanje novčanih sankcija zaista izgleda kao lex Orsat Miljenić. A, s druge strane, potvrde su uvedene isključivo za javno-upravna tijela i ne odnose se i na prostore kao što su restorani, barovi, kafići… Nemaju cjeloviti smisao, što govori o lutanju Vlade i neuspješnoj kampanji za cijepljenje. Što se tiče obaveznog cjepiva, ta tema je u Europi na stolu. Ako je na stolu u Njemačkoj i Austriji, bit će uskoro i u Hrvatskoj. Nisam epidemiolog, ali mislim da treba razmišljati o uvođenju obaveznog cijepljenja, ali ne za sve dobne skupine. Treba utvrditi koja je skupina ljudi najviše stradala i odrediti uvođenje obaveznog cijepljenja za građane starije od neke dobi, od 40 ili 45 godina, jer upravo među starijima ima najviše umrlih. Danas se puno lakše mogu širiti priče o urotama i osporavati znanstvene činjenice. Nekada je svako selo imalo jednog idiota, a danas ih je internet spojio. To razara društvo, jer svaka skupina vjeruje da samo njezini članovi znaju istinu. Cjepivo je povijesna stečevina i zahvaljujući njemu ljudi danas ne umiru od nekih bolesti koje su prije bile smrtonosne. Naravno, sve to treba raditi s pametnom i mudrom nacionalnom strategijom da ne dođe do još veće podjele u društvu.