Dok cestama u Hrvatsku proteklih tjedana stiže podjednako turista kao i rekordne 2019. godine, zrakoplova i putnika na našim je aerodromima još uvijek osjetno manje nego u predepidemijsko vrijeme. O izazovima s kojima se suočavaju svi koji se bave civilnom avijacijom razgovaramo s Tončijem Peovićem, predsjednikom Udruženja zračnog prometa, koje okuplja sve hrvatske aerodrome i avioprijevoznike. On je i direktor Zračne luke Brač.
Kakav je promet u hrvatskim zračnim lukama?
- Promet se vraća, no nismo još ni blizu brojkama iz 2019. U prvih šest mjeseci smo ostvarili 16 posto prometa od 2019., no srpanj je donio dozu optimizma s oko 30 posto putnika u odnosu na 2019. U prvih sedam mjeseci smo na razini od 25 posto od 2019., a ako ne bude većih poremećaja s mjerama, vjerujem da će se takav trend nastaviti i u kolovozu i rujnu te da ćemo u cijeloj 2021. imati 35 do 37 posto putnika u odnosu na 2019. Najveći je pad broja letova iz Sjeverne i Južne Amerike, čak 60 posto, a prema ostalim tržištima oko 40 posto. Pad broja putnika je nešto veći jer su avioni lošije popunjeni. Čini se da je pala kupovna moć, a epidemiološke mjere često nisu dovoljno jasne.
Britanski Jet2 nedavno je uspostavio brojne linije iz te zemlje prema Splitu i Dubrovniku, Ryanair je počeo letjeti za Zagreb i najavljuje velik broj novih linija. Ima li razloga za optimizam?
- Svakako da ima. Ryanair je prvi operater na europskom nebu po broju letova.
Je li low cost model budućnost?
- Ne bih rekao. Low cost raste, ali svi modeli moraju biti zastupljeni. Preživjet će tradicionalni prijevoznici koji se prilagode novim uvjetima. Trenutno 39 posto prometa u Europi drže low costeri, 44 posto tradicionalne kompanije, a 12 posto charter-kompanije. Zračni promet postao je dostupniji nego ikada. Prije krize je godišnji broj putnika na svijetu bio sedam milijardi. Low costeri donose manje prihoda zračnim lukama. Stoga nisam siguran koliko je dobro što se u Zagrebu osniva Ryanairova baza. To će donijeti veliku neizvjesnost Croatia Airlinesu. U Splitu i Dubrovniku Ryanair plaća istu cijenu aerodromskih usluga kao i sve druge kompanije.
Prošle je godine preko svih hrvatskih zračnih luka prevezeno samo 2,2 milijuna putnika, a 2019. bilo ih je 11,5 milijuna…
- Prošlu godinu je bolje zaboraviti. Sada smo barem dvostruko bolji. Dubrovnik je, naprimjer, u lipnju imao 60.000 putnika, a lani samo 10.000. Nadam se da će ova sezona biti dosta dugačka. Ako bude dobro vrijeme i ako epidemija ne podivlja, mogli bismo imati sezonu sve do kraja listopada.
Zbog čega se zračni putnički promet sporije oporavlja od cestovnog?
- Kompanije su ponudile letove, ali se slabije pune. Putnici radije dolaze osobnim vozilima jer imaju slobodu povratka kad žele. U prvoj polovici godine nismo ni imali goste iz Skandinavije, Velike Britanije i SAD-a. Sada kada su mjere popustile, trebat će vremena da se promet pokrene. Ljudi uglavnom kupuju karte mjesec dana prije leta. A mnogi se putnici prošle godine zbog mjera nisu mogli vratiti iz dalekih destinacija. Zbog straha da se to ne ponovi, ljudi imaju manje volje putovati avionima. Danas čak iz Švedske gosti dolaze u Hrvatsku osobnim vozilima, što je putovanje od dva dana.
Ako se epidemija smiri, koliko će vremena trebati da se dosegne broj putnika iz 2019.?
- Postoje procjene da će to trajati tri do četiri godine. Moja je procjena da će u jesen bankrotirati mnoge slabije aviokompanije, uglavnom one s manjom flotom koje neće moći plaćati leasing zrakoplova. Ove je godine i cijena kerozina jako visoka, oko 75 dolara po barelu, a prošle je godine bila 15 dolara. Osnivaju se i nove kompanije koje nemaju gubitke iz prethodnih godina pa su atraktivne ulagačima. Hrvatski Trade Air nedavno je nabavio novi avion i sada ima četiri Airbusa 320 i još nekoliko Fokkera s oko 100 sjedala, a druga mala hrvatska kompanija EasyFly već ima tri aviona. Po broju sjedala su te dvije kompanije zajedno velike skoro kao Croatia Airlines.
Kako posluju hrvatske zračne luke u ovim kriznim vremenima?
- Aerodromima je lakše nego aviokompanijama jer imaju veći temeljni kapital nego prihod. Hrvatski će aerodromi i ove godine biti na rubu da svojim prihodima pokriju plaće radnika. Tražili smo od Vlade da se nastavi s mjerom potpore od 4000 kuna po radniku. Želja nam je da nitko ne izgubi posao jer su naši radnici posebno educirani i želimo ih zadržati za budućnost. Dobivamo potporu od države ako dokažemo da nam je pad prometa veći od 70 posto u odnosu na 2019. Bez toga bismo se morali zaduživati kod banaka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....