To je jedino što se sigurno neće dogoditi, odbacuje Viktoria Zinchuk, rođenjem Ukrajinka, direktorica zagrebačkog ureda Europske banke, već samu primisao da bi se prijeteća globalna ekonomska kriza trebala riješiti nekim globalnim sporazumom.
"Takve stvari rješava jedino tržište, svojim zakonima ponude i potražnje, svi ostali pokušaji uvijek su osuđeni na propast".
Zinchuk je, naravno, u pravu, ekonomske krize nastaju i nestaju slijedeći puls tržišta. Sadašnja, zasad samo prijeteća recesija u dolasku u velikoj je mjeri, međutim, izazvana neekonomskim razlozima. Pandemija je, osim što je gotovo dvije godine dio proizvodnih pogona držala zatvorenima, zaustavila i lance opskrbe. Čak i nakon popuštanja karantene nemogućnost da se ogromna količina zaostalih proizvoda transportira u kratkom roku dovela je do nove krize opskrbnih lanaca. Bez litija nema baterija, bez čipova nema zapravo ničega. Kao ni bez energenata, čiji velik dio Europa dobavlja iz Rusije. Kao ni bez žitarica i uljarica koje stižu s ogromnih ruskih i ukrajinskih oranica.
Svježa statistika pokazuje da je Rusija zaradila na 60-postotnom povećanju cijene energenata, uzrokovanom prije svega sankcijama. Može li EU, za razliku od Rusije, izbjeći "rusku recesiju"? Kakve će posljedice od toga osjetiti Hrvatska?
Reutersova vijest od 16. svibnja evocira Marxa.
"Mađarski premijer Viktor Orban u ponedjeljak je probudio bauk ere recesije u Europi dok se kontinent bori s rastućim troškovima energije i rastućom inflacijom zbog rata u Ukrajini".
To je napisano desetak dana prije usvajanja Unijina embarga na rusku naftu, kad je Orban lukavim političkim manevrom Mađarskoj osigurao posebne uvjete uvoza energenata. Orban je, pisao je Reuters, polažući prisegu nakon što je u travnju izabran na četvrti uzastopni mandat, zauzeo tipično "bikovsku" liniju prema Bruxellesu, rekavši Europskom parlamentu da "iz dana u dan zlorabi svoju moć" potiskivanjem suvereniteta država članica. Ali Mađarska neće blokirati sankcije Europske unije protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu "sve dok ne predstavljaju rizik za energetsku sigurnost Mađarske".
Za Orbana stvari su jasne: "Energetska kriza i povećanje kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama zajedno su doveli do ere visoke inflacije. Sve će to dovesti do ere recesije. Energetsku krizu stvorili su rat i europska politika sankcija".
Ni novi set prognoza Svjetske banke objavljen 7. lipnja nije donio ohrabrenje.
"Rizik od stagflacije (inflacije bez rasta ekonomije) povećava se usred oštrog usporavanja rasta. Rat u Ukrajini vodi rastu inflacije, strožim financijskim uvjetima. Uz povećanje štete od pandemije covida, ruska invazija na Ukrajinu dodatno je usporila globalnu ekonomiju koja ulazi u potencijalno dugotrajno razdoblje slabog rasta i povišene inflacije. To povećava rizik od stagflacije, s potencijalno štetnim posljedicama za gospodarstva sa srednjim i niskim dohotkom.
David Malpass, predsjednik Svjetske banke, bio je izravan.
"Svjetsko gospodarstvo ponovno je u opasnosti", rekao je dok je banka smanjivala svoje prognoze za gospodarsku ekspanziju 2022. Malpass je upozorio da predstoji nekoliko godina iznadprosječne inflacije i ispodprosječnog rasta - ili stagflacije - s potencijalno destabilizirajućim posljedicama za manje bogata gospodarstva svijeta.
Analitičari washingtonskih međunarodnih financijskih institucija ipak predviđaju da će se rast u naprednim gospodarstvima naglo usporiti s 5,1 posto u 2021. na 2,6 posto u 2022. To je 1,2 postotna boda ispod siječanjske prognoze. Očekuje se daljnji umjereni rast od 2,2 posto u 2023., što odražava daljnje popuštanje fiskalne i monetarne politike pružene tijekom pandemije.
"Za mnoge zemlje recesiju će biti teško izbjeći jer globalni rast bit će ugušen inflacijom i ratom", rekao je Malpass.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
01/22 55 374
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
