Većina su libertarijanci: Država zlo, a tržište bog

ZAGREB - Jesu li ekonomski savjetnici predsjednika Ive Josipovića populisti, ljevičari, desničari ili libertarijanci i može li se takva, u svijetu uobičajena podjela primijeniti u Hrvatskoj? Teško.

Bijeg od ‘ljevičarenja’

Lijevo krilo, za koje je tipično da se zalaže za maksimalne osobne slobode, ali istodobno i veliku ulogu države, poreze i transfere jer su socijalno osjetljivi, možda je i postojalo među hrvatskim ekonomistima i poduzetnicima do ove krize. No, sada se nitko više ne izjašnjava javno za nastavak takve politike. Takvo je “ljevičarenje” ostavljeno političarima konzervativnih stranaka.

Na drugom kraju spektra su desničari, za koje je karakteristično zalaganje za ograničavanje osobnih i maksimalno širenje ekonomskih sloboda. Oni su za male poreze, malu državnu potrošnju i poticaje. Prema toj kategorizaciji, trenutno bi gotovo svi ekonomisti i poduzetnici u Hrvatskoj bili ekonomski desničari, a što je još apsurdnije, od političkih stranaka u ekonomiji je najdesniji SDP, čija strategija za izlazak iz krize podrazumijeva rezanje državne potrošnje, smanjenje državnog aparata i veće poduzetničke slobode.

Populista nema

Populisti, pak, prema toj klasičnoj podjeli, obećavaju megaprojekte, veće plaće i mirovine, a tko upita odakle sve to platiti, optuže ga da je socijalno neosjetljiv. Među hrvatskim ekonomistima i poduzetnicima takvih trenutno nema.

Najviše članova ekonomskih savjeta predsjednika i premijerke pripada, barem prema onome što javno govore, libertarijancima. To su, prema definiciji, ljudi koji se zalažu za maksimalne ekonomske slobode. Za njih je država zlo, a tržište dobro. Ekonomiji treba što manje regulacije. Tu listu predvodi Emil Tedeschi, većinski vlasnik i predsjednik Uprave Atlantic grupe, novi savjetnik predsjednika Josipovića. Njegov privatni biznis razvio se na slobodnom tržištu, izvan bilo kakvih državnih intervencija. Uvjeren je da je za dobro poslovanje dovoljno da država postavi okvir i pusti ljude da rade.

U istoj je grupi i Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije iz kojeg redovito stižu konzistentne kritike Vladinih interventnih poteza, premda se IJF financira iz proračuna. No, taj isti institut redovito kritizira povećanja poreza i veliku državnu potrošnju. Libertarijansku grupu čini još i Saša Pekeč, profesor na Duke Universityju. Željko Ivanković, glavni urednik Banke, sličnog je svjetonazora, premda, kao novinar, pokazuje veću socijalnu osjetljivost.

Gušenje ekonomije

Prema osobnom svjetonazoru Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, je ljevičar, uostalom bio je zamjenik ministra financija u SDP-ovoj vladi. No, po javnim nastupima više pripada libertarijancima. Za potpune ekonomske slobode zalaže se i Milan Stojanović iz Siscie, uvjereni SDP-ovac i dugogodišnji poduzetnik i izvoznik. Isto je i s Gordanom Kovačević, šeficom Ericsson Tesle, koja vodi tvrtku u stranom vlasništvu.

Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisen banke, kao bankar je ekonomski nužno konzervativan. Javno upozorava da su rast poreza i rast kamata prorecesijske, a ne proturecesijske mjere.

Ivan Ergović, Ivica Mudrinić i Dragutin Drk o osobnim se stavovima ne izjašnjavaju, no kad je riječ o ekonomiji, jasni su i pripadaju desnom krilu. Mudrinić od početka krize u svojim istupima uporno ponavlja da previsoki porezi tjeraju ljude na ulicu i guše ekonomiju, a cijelu zemlju vuku u propast.

Boris Cota, šef Josipovićeva savjetničkog ekonomskog tima, osobno je oduševljen skandinavskim modelom socijalne demokracije, pa bi ga se po tome moglo uvrstiti u tipične ljevičare, no svjestan je da je takav model u današnjim hrvatskim uvjetima neodrživ.