DAVID SOPTA ZA GLOBUS

Predsjednik Uprave Jadrolinije: ‘Budućnost je elektrifikacija flote! I mi krećemo u zelenu tranziciju‘

Cilj je nabaviti više od deset brodova s uključenim tehnologijama koje će omogućiti zelenu tranziciju

David Sopta

 Arhiva Jadrolinije

Jadrolinija je 20. siječnja 2022. napunila 75. godinu, ali tijekom cijele godine obilježava tu značajnu obljetnicu. Kroz to razdoblje prošla je razne faze u poslovanju, od prelaska s parobroda na nove oblike pogona, početaka razvoja hrvatskog turizma, uspostave prvih trajektnih linija na Jadranu, uvođenja kružnih međunarodnih putovanja prema svjetskim destinacijama i sudjelovanja u Domovinskom ratu do doba pandemije koronavirusa i zelenih tehnologija. Jadrolinija se razvila u strateški važnu kompaniju za Republiku Hrvatsku. Jadrolinijina flota trenutačno broji 54 broda, od čega je deset katamarana, četiri klasična putnička broda, tri trajekta za međunarodne plovidbe te 37 trajekata za lokalnu plovidbu, tako da je u ovom trenutku Jadrolinija ne samo daleko najveći linijski brodar na našoj strani Jadrana nego jedan od najvećih svjetskih putničkih brodara s iskusnim pomorcima i respektabilnom flotom.

image

David Sopta

Arhiva Jadrolinije

Predsjedniku Uprave Jadrolinije Davidu Sopti teče drugi mandat na čelu kompanije. Ovaj magistar strojarstva stekao je dugogodišnje iskustvo na rukovodećim pozicijama u javnom sektoru. Kao pomoćnik ministra vanjskih poslova i europskih integracija, dio svoje karijere proveo je u diplomaciji i vanjskim poslovima. Nakon diplome Tehničkog fakulteta u Rijeci stekao je i diplomu na poslijediplomskom specijalističkom studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Uz Soptu Upravu Jadrolinije čine članovi Vjekoslav Dorić i Goran Frković. S Davidom Soptom razgovarali smo o utjecaju pandemije na poslovanje Jadrolinije, o posljedicama krize, modernizaciji flote, o konkurenciji u linijskom prometu te o elektrifikaciji flote.

Kako je pandemija utjecala na poslovanje Jadrolinije?

- Potrebno je naglasiti kako je pandemija najviše pogodila sektor prometa i turizma. Gubici pandemijske 2020. godine bili su značajni te je pad u broju prevezenih putnika i vozila ostavio utjecaj na prihode, samim time i na likvidnost Jadrolinije. Jadrolinija je u 2020. godini ostvarila 60 posto prometa rekordne 2019. godine.

Jeste li sanirali sve posljedice te krize?

- Protekla sezona i završetak 2021. godine donijeli su dozu optimizma i povećanje u broju prevezenih putnika i vozila bez obzira na četvrti val pandemije koji je bio u tijeku u Hrvatskoj i u Europi. Zahvaljujući dobrom kriznom upravljanju i pravovremenim odlukama Vlade RH već je 2021. godina donijela bolje financijske rezultate i prve znakove oporavka.

Kako je Jadrolinija završila poslovnu 2021. godinu?

- Zadovoljni smo rezultatima u 2021. godini budući da dosežu 85 posto rezultata rekordne 2019., a pandemijsku 2020. godinu su premašili za 40 posto. Na brodovima Jadrolinije tijekom 2021. godine ukupno je prevezeno 10,5 milijuna putnika te 3,1 milijun vozila.

Kakva je situacija u prvoj polovici ove godine?

- Prva polovica 2022. godine pokazuje da možemo biti optimistični. U usporedbi s protekle dvije godine, već je u predsezoni zamijećen veći broj putnika i vozila na našim brodovima, štoviše, vrlo smo blizu i brojkama iz 2019. godine.

Kako se nosite s trenutačno velikim rastom cijena naftnih derivata i ostalih energenata?

- Cijene naftnih derivata i ostalih energenata među najznačajnijim su stavkama na troškovnoj razini u poslovanju Jadrolinije. Formiraju se na bazi prosječnih cijena tržišta na Mediteranu. Cijene energenata drastično su se povećale te govorimo o povećanju koje prelazi i 130 posto od ugovorene cijene troška goriva. To je za Jadroliniju kao tvrtku, a samim time i za nas u Upravi, jedan od najvećih financijskih izazova na koji ćemo znati odgovoriti, kao što smo vrlo uspješno prebrodili pandemijski udar na poslovanje Jadrolinije.

Imate li dovoljno rezervi za ublažavanje tog udara?

- Imamo dovoljno unutarnjih rezervi. Također, u suradnji s resornim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture svakako ćemo pronaći način kako prevladati i ovaj izazov.

Hoće li, i mora li, doći do poskupljenja vaših usluga odnosno karata?

- Cijene karata u pomorskom prometu za sve brodare, pa tako i za Jadroliniju, određuje Agencija za obalni linijski pomorski promet kao naš regulator. Cijene se određuju na temelju zahtjeva brodara i njihovih troškova održavanja linija kako ni u jednom trenutku ne bi došlo do ugroze održavanja postojećih linija.

image

Jadrolinija danas zapošljava više od 1300 pomoraca. Oni imaju stalno plaćene doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i neprekinuti beneficirani radni staž.

Arhiva Jadrolinije

Kako će rast ulaznih troškova utjecati na kvalitetu vaše usluge?

- Rast ulaznih troškova neće utjecati na kvalitetu usluge prema našim putnicima. Na prvom mjestu nam je zadovoljstvo naših putnika te želimo da im odmor počne od trenutka kada zakorače na brod. Trudimo se osluškivati potrebe putnika i kvalitetom naše usluge pružiti udobnost putovanja, posebno na linijama prema udaljenim otocima na kojima putovanja traju dugo, a polasci nisu učestali.

Kako se to može amortizirati na nerentabilnim linijama koje se moraju održavati zbog nacionalnog interesa, odnosno radi povezivanja slabo naseljenih dijelova Hrvatske s kopnom? Očekujete li povećanje potpora?

- Kroz ugovore s Agencijom za obalni linijski pomorski promet unaprijed su definirani redovi plovidbe s definiranim kapacitetima brodova koji održavaju svaku pojedinu liniju ovisno o specifičnosti linije, otoka, luke, broja putnika i vozila u sezoni i izvan nje. Kako ne bismo doveli u pitanje održavanje tih linija i kvalitetu života otočana, nastojat ćemo pronaći rješenje kroz postojeće državne ugovore s Agencijom.

Kakva su vaša predviđanja o prometu putnika i vozila za ovu godinu?

- Tržište se ubrzano oporavlja te bilježimo značajan rast u odnosu na 2021. godinu uz približavanje brojkama iz rekordne 2019. godine. Na pojedinim linijama promet vozila je dosegao te brojke, dok je promet putnika ipak malo u zaostatku u odnosu na rekordnu sezonu zbog izostanka većih turističkih grupa koje su ranijih godina u RH redovito dolazile autobusima. Na dobrom smo putu za dostizanje naturalnih pokazatelja i prihoda iz 2019. godine, ali zbog povijesno najviših cijena goriva, koje su u našem poslovanju jedna od najvećih troškovnih stavki, ne želimo brzati s predviđanjima.

image


Nikola Vilic/Cropix

Na koje još probleme nailazite ove godine?

- Osim izravnog pandemijskog udara na brodarsku industriju i turizam, ta je kriza značajno utjecala i na poremećaj u opskrbi i nabavci rezervnih dijelova, čelika i drugih sirovina.

Koje nove linije održavate u ovoj godini? Koliko ukupno održavate linija?

- Današnja flota Jadrolinije plovi na 37 lokalnih linija te na tri međunarodne linije koje povezuju hrvatsku i talijansku obalu te obalu Crne Gore s Italijom. Jadrolinija posluje na liberaliziranom tržištu od 2017. godine te je sve linije koje trenutačno održava osvojila na otvorenim natječajima.

Kakve imate planove vezane uz ulaganja u flotu i povećanje kvalitete usluge?

- U godinama koje su pred nama cilj je nabaviti više od deset brodova s uključenim tehnologijama koje će omogućiti zelenu tranziciju. Do kraja ove godine raspisat ćemo natječaj za gradnju tri putnička broda na električni pogon s korištenjem električne energije pohranjene u baterijama. Ovo će biti prvi korak u sveobuhvatnoj obnovi flote u narednim godinama. Time jasno pokazujemo smjer u kojem želimo razvijati flotu Jadrolinije, a sve u skladu sa smjernicama Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije.

Vezano za povećanje kvalitete usluge, već nekoliko godina prepoznajemo važnost ulaganja u digitalnu transformaciju poslovanja. Prije svega ulažemo u digitalne kanale prodaje koji nisu samo alat za kupnju karte, nego i prvi korak u komunikaciji s putnicima. Ove godine naše karte za međunarodne linije mogu se kupiti i preko online prodajne platforme najvećeg njemačkog autokluba, ADAC-a. S ciljem smanjenja gužvi u pristaništima, 2018. smo uveli booking na trajektnim linijama. Trenutačno je moguće rezervirati kartu na 12 trajektnih linija, a cilj nam je da taj broj još raste. Imamo jako dobre povratne informacije korisnika booking opcije. Prije točno dvije godine predstavili smo novu verziju mobilne aplikacija mJadrolinija koja je korisnicima ponudila i neke nove funkcionalnosti, a ove godine ćemo je nadograditi i redizajnirati.

Imate li možda u planu izlazak na neke međunarodne natječaje odnosno na tržišta izvan Hrvatske?

- Jadrolinija je dio strateške prometne infrastrukture Republike Hrvatske i to je važno je istaknuti. Naša osnovna zadaća kao državnog brodara je povezivanje hrvatskih otoka i otočana s kopnom te doprinos gospodarskom i društvenom razvoju hrvatskih otoka.

Kakvo je vaše mišljenje o potrebi boljeg povezivanja dvije Jadranske obale? Dojma smo da je nedovoljan broj linija između Italije i Hrvatske. Zašto su recimo Italija i Grčka ili Italija i Albanija puno bolje povezane brodskim linijama?

- S obzirom na trenutni booking i potražnju za povezivanjem dviju jadranskih obala mišljenja smo da je dovoljan broj linija kojima smo povezani s Italijom. Trenutno su nam aktivne četiri međunarodne linije: Split – Ancona, Zadar – Ancona, Dubrovnik – Bari i Bar – Bari. Tijekom sezone dodatno se u liniju Split – Ancona uključuje se i talijanski brodar SNAV. Trenutno smo na 50 posto popunjenosti brodova uspoređujući se s rekordnom 2019. godinom. Ako potražnja bude veća, znat ćemo se prilagoditi tržištu.

Koliko vas ugrožava sve veća konkurencija malih domaćih linijskih brodara? Svjedočimo ulasku Tankerske plovidbe u linijski promet. Navodno se priprema i Jadroplov. Kako to komentirate?

- Na tržištu lokalnih linija osjeća se pojava novih brodara, osobito u dijelu katamaranskog prijevoza. Smatramo da je konkurencija dobra, posebno domaća, jer povećava kvalitetu usluge.

Kakve planove imate uz prelazak na alternativna pogonska goriva?

- Smjer razvoja naše flote je u okretanju prema zelenim tehnologijama s niskom emisijom stakleničkih plinova. Primjena zelenih tehnologija u pomorstvu umnogome ovisi o strategiji Republike Hrvatske u vezi s korištenjem raznih alternativnih goriva, kao i o razvoju lučke infrastrukture u smislu opskrbe brodova električnom energijom i gorivima koja su ekološki prihvatljiva.

U kojoj je fazi proces elektrifikacije vaše flote?

- Potpisali smo ugovor o suradnji s Lürssen Design Centrom Kvarner na području zelenih i hibridnih tehnologija temeljenih na vodiku. Analizirali smo mogućnost primjene zelenih tehnologija na jednom od naših postojećih brodova. Kroz suradnju smo dobili uvid u moguća tehnička rješenja i razinu potrebnih investicija. Proces elektrifikacije flote mora biti dobro isplaniran i usklađen s infrastrukturom na obali. Dinamika ulaganja u zelene tehnologije mora biti dugoročno financijski održiva kako ni u kojem trenutku ne bi ugrozila poslovanje Jadrolinije kao tvrtke.

Kakve planove imate uz takvu vrstu ulaganja?

- Nakon višegodišnje stanke Jadrolinija će krenuti u obnovu flote gradnjom triju klasičnih putničkih brodova na električni pogon s korištenjem električne energije pohranjene u baterijama. Govorimo o brodovima koji će biti namijenjeni našim otočanima i putnicima od sjevera do juga hrvatskog Jadrana.

Kad kreću natječaji iz EU i u koji je fazi priprema vaših projekata?

- Trenutačno je pokrenut postupak prethodnog savjetovanja, a do kraja ove godine bit će raspisan natječaj za samu gradnju navedenih brodova. Kako bismo osigurali sredstva za gradnju, javit ćemo se na natječaj fonda Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. U sve planirane investicije bit će uključene tehnologije koje će omogućiti zelenu tranziciju sukladno mogućnostima i specifičnostima pojedinih linija te tehničkim i maritimnim uvjetima koje svaki pojedini brod treba zadovoljiti.

Koliko taj prelazak otežava nedostatak infrastrukture, odnosno punionica na otocima ali i na kopnu?

- Bez adekvatne lučke infrastrukture ne možemo očekivati da će električni brodovi zaploviti hrvatskim Jadranom. Stoga nam predstoji proces razgovora s lučkim upravama koje su zadužene za luke na otocima i kopnu te s HEP-om kako bi se osigurala opskrba električnom energijom. Cijeli proces zahtijeva potpunu angažiranost svih dionika.

Koliko imate pomoraca i imate li problema oko osiguravanja dovoljnog broja pomoraca?

- Jadrolinija danas zapošljava više od 1300 pomoraca. Suočavamo se s izazovima u njihovu zapošljavanju, jer je, kao posljedica povećane gospodarske aktivnosti i rata u Ukrajini, povećana potražnja za zapošljavanjem naših pomoraca na stranim kompanijama. No, potrebno je napomenuti da Jadrolinija pomorcima pruža stabilne cjelogodišnje prihode te cijeni kvalitetu i doprinos koje oni pružaju kompaniji. Istaknuli bismo da kao Društvo vodimo brigu o socijalnim i materijalnim pravima naših pomoraca. Imaju stalno plaćene doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i neprekinuti beneficirani radni staž. Pomorci ga na stranim kompanijama sami uplaćuju, a po iskrcaju prekidaju radni staž i odlaze na Zavod za zapošljavanje kao nezaposlene osobe, što izravno utječe na visinu njihovih mirovina. Uz to, naši pomorci imaju plaćeni godišnji odmor te mogućnost ugovora o radu na neodređeno vrijeme, uz sva materijalna prava koja radniku po njemu pripadaju. Također, s obzirom na to da većina pomoraca ima luku ukrcaja u mjestu prebivališta, u stalnom su kontaktu s članovima obitelji, a svi znamo koliko su u današnje vrijeme važne obitelj i obiteljske vrijednosti.

Jeste li zadovoljni suradnjom sa sindikatom pomoraca?

- U Jadroliniji djeluju tri sindikata i Uprava društva ih smatra konstruktivnim socijalnim partnerima s kojima kontinuirano održava socijalni dijalog.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2022 11:32