Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s uobičajenim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija - poput ljutnje, tuge, bijesa, razočaranja. Ono nam omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje resurse. I baš u toj definiciji leži "kvaka 22".
Osigurajte svoju ulaznicu na vrijeme!
Što su uopće naši resursi i kako ih i kada stječemo? Naš emotivni i socijalni potencijal gradi se od našeg rođenja i na njega utječe cijeli niz faktora, od odnosa s majkom u najranijoj dobi pa odnosa s ocem, s obitelji, bakama, djedovima, sestrama i braćom. U tim prvim danima (a naravno još i u majčinoj utrobi) mi nesvjesno upijamo obrasce koji nas formiraju u stabilne ili manje stabilne osobe. Samo zdravi i sretni roditelji mogu odgajati zdravu i sretnu djecu. Problem mentalnog zdravlja kod djece rastući je problem o kojem se ne smije šutjeti. Najčešće prisutni problemi u djece i mladih su depresija, anksioznost te zloupotreba sredstava ovisnosti. Polovina svih mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine, a tri četvrtine do sredine 20-ih godina. Većina ih ostane neprepoznata i neliječena, no upravo je rana podrška mentalnom zdravlju važna kako problemi ne bi interferirali s razvojnim potrebama djece.
Zato rad na sebi, kada su emocije u pitanju, nije samo čitanje knjiga, razgovor s prijateljima, fizička aktivnost. Ponekad je, naravno, to sasvim dovoljno, no postoje situacije kada osjećamo da ne vladamo svojim životom, kada nama svaki stres predstavlja nepremostivu prepreku, kada više ne možemo uspješno izvršavati svoje obveze, kada posežemo za previše alkohola, droge, seksa, igrica, kada ne dižemo rolete jer nas smeta dnevno svjetlo... Načini na koje se pokušavamo riješiti lošeg osjećaja koji nas preplavljuje mogli bi se nabrajati unedogled.
Važno je ponekad zastati i sebe čuti, preispitati se. Vidjeti što nas točno smeta i možemo li se nositi s izazovima koje život donosi. Svaki loš san, konzumiranje više hrane, pića, cigareta, svako nekontrolirano izbacivanje bijesa, fizička zapuštenost - puno su više od lijenosti, umora ili nemara. Sve su to jasni pokazatelji da nešto s nama nije u redu. Emocionalne teškoće imamo svi, no samo rijetki potraže stručnu pomoć.
"Bez brige s Dijanom" je baš zato format koji u suradnji s najvećim autoritetima psihijatarske struke radimo već treću sezonu. Prije svega kako bismo destigmatizirali teme vezane uz mentalno zdravlje, ali i kako bismo ponudili rješenja. Zajedno s vama želimo govoriti o onim temama koje čine naš život boljim, želimo vam pokazati da postoji svjetlo na kraju mračnog tunela i pružiti mogućnost da neke izazove prebrodite lakše, brže i učinkovitije.
Stigma i nerazumijevanje mentalnih poremećaja su rašireni, a dovode do veće vjerojatnosti da osoba neće potražiti potrebnu pomoć. Drago nam je, stoga, što ste pokazali veliko zanimanje za ove teme kroz prošle sezone. U idućim mjesecima zato vam donosimo mogućnost da uživo sa psihijatrima i psihoterapeutima, prof. dr. Antom Bagarićem i dr. Hrvojem Handlom, razgovarate na našim javnim tribinama o svim temama koje vas zanimaju.
Prva na rasporedu je 10. listopada u 18 sati, u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema & Baru, a svoju ulaznicu možete nabaviti na stranici eventim.hr, kao i na prodajnim mjestima Eventima. To je ujedno i otvaranje nove sezone serijala "Bez brige s Dijanom", a u tjednima koji slijede donosit ćemo intimne ispovijesti javnih, no i javnosti nepoznatih osoba s fokusom na to kako se nose ili kako su prebrodili svoje emotivne izazove. Uz naše poznate psihoterapeute i psihoanalitičare koji nas prate i u ovoj sezoni prostor će imati i mnogi drugi stručnjaci, a sve sadržaje pratite na portalu i društvenim mrežama gloria.hr, na Instagram profilu Bez brige s Dijanom te u tjednom magazinu Gloria.
Uvijek za sve postoji rješenje, zato budite BEZ BRIGE s Dijanom…