Napadi panike i anksioznost pojmovi su koji se sve češće mogu čuti u svakodnevici, no iako te teme postaju sve manji tabu, uz njih je život ipak teži, ako se ne znamo s njima nositi, a nisu dobri ni za zdravlje - ni mentalno, ni fizičko.
Što je to napad panike, a što panični poremećaj? Imam li ga i ja?
Napad panike nagli je nastup jakog osjećaja nelagode, neugodnosti ili straha, popraćen i fizičkim simptomima. Panični je poremećaj ponavljanje napada panike, predvodi ga strah od samih napada, a prati ga izbjegavanje situacija u kojima se osoba osjeća nelagodno.
Napadi panike su česti, te se pojavljuju kod čak 10 posto stanovništva, dok je panični poremećaj rijedak te pogađa oko dva posto stanovništva godišnje, a češće se pojavljuje kod žena.
Najčešći simptomi napada panike uključuju ubrzano lupanje srca, znojenje, bol u grudima, nedostatak daha, treskavica i osjećaj da će se osoba onesvijestiti, te naleti vrućine.
Mnogi kad osjete ove simptome, prepadnu se te misle da umiru, da će im pozliti, a doktori često upozoravaju ljude koji ih još nisu imali - prvi put je najgori. Mnogi napad panike zamijene sa srčanim udarom, a oni znaju trajati kratko, ali i dugo, te se osoba nakon napada osjeća umorno i iscrpljeno. Iako nisu opasni po život, takvim se čine te je zato pametno imati neko predznanje.
Kako izgleda napad panike? Zašto ih imamo?
Radi simptoma koji predstoje napadima, odgovor tijela je često - bori se, ili bježi. Vi prvo osjetite neku prijetnju, a vašem tijelu je svejedno vidite li ispred sebe medvjeda ili jednostavno osobu koja vam nije simpatična - kad osjeti prijetnju, naš živčani sustav počinje djelovati.
Hormon adrenalina prelazi u krvotok, te stavlja naše tijelo u stanje pripravnosti. Disanje postaje brzo, plitko, a šećer u krvi se povećava te nam sva osjetila postaju oštrija.
Zvuči kao nešto što se događa superjunaku, no kada se radi o običnom svakodnevnom zadatku, vaše je tijelo u pripravnosti bez razloga, čineći vas prestrašenim, te se do dan danas ne zna točno što ih izaziva, točnije, zašto ih imamo.
Kako si možemo pomoći?
Prvi korak k pomoći kod napada panike jest - zatražiti je. Jedan od velikih koraka koji mnogi preskoče je brzo reagiranje. Čim vam se panični napad dogodi jednom, ili tek par puta, najpametnije je odmah otići kod doktora ili psihologa. Tada možete odmah razmotriti zašto vam se to moglo dogoditi kao i načine da si olakšate ako vam se ikad dogodi opet. Čekanjem samo gradite strah.
Napadi panike javljaju se radi psihičkih problema, koji se onda odražavaju na fizičko stanje, no uzroci, iako rijetko, mogu biti i hipoglikemija ili hipertireoza, te je zato poželjno što prije saznati koji je uzrok iza napada.
Probajte razumjeti situaciju
Napad panike nećete smiriti ako vam se u glavi vrte mračne misli, gdje se bojite i mislite da će vam se dogoditi nešto loše. Važno je u trenutku napada panike sam sebi reći da će sve biti u redu, te da su strah i nelagoda prolazni osjećaji.
Disanje
Za vrijeme napada panike, disanje postane plitko i ubrzano, a duboko udahnuti čini se kao nemoguća misija. Duboko se disanje može postići pomoću vježba disanja, a brzo rješenje je disati u papirnatu vrećicu. Ono smanjuje razinu ugljičnog dioksida u krvi i pomaže u smirivanju napada.
Vježbe disanja, prakticiraju se udahom kroz nos, zadržavanjem daha tri do četiri sekunde te izdahom kroz usta. Postoji više vrsta vježba disanja, i meditacija, namijenjenih za napade panike, te vam predlažemo da istražite koje od tih vježbi odgovaraju baš vama.
Čitajte i: Psihologinja otkriva provjerene i učinkovite metode kako se nositi s bolešću novog doba
Ako vam se napadi ponavljaju, vrijeme je za razgovor
Razgovor sa psihologom još uvijek je, nažalost, aktivnost koje se ljudi malo boje. Anksiozni i panični poremećaji te sami napadi panike su rješivi i lakše "probavljivi" ako pričate s osobom koja vam iz stručne pozicije može reći što da poduzmete.
Kognitivno bihevioralna terapija najčešća je metoda za koju se ljudi odlučuju tijekom rješavanja paničnih napada, a tom vrstom terapije, kroz razgovor sa psihologom, pronaći ćete načine kako samostalno prevenirati, zaustaviti ili smanjiti napade panike i kako vratiti život u normalu, a ne ga izbjegavati radi straha.
Napade panike možete izbjeći brigom o svojem mentalnom zdravlju, očuvanjem mira u glavi i vježbanjem izlaska iz komfor zone.